EU pravi veliki zaokret prema Arktiku, počinje nova borba velikih sila

Evropska unija priprema značajnu promjenu svoje politike prema Arktiku, a sigurnost i odbrana trebale bi dobiti mnogo važnije mjesto nego u dosadašnjoj strategiji. Promjene dolaze u vrijeme sve izraženijeg nadmetanja velikih sila za utjecaj u regiji koja zbog otapanja leda postaje sve dostupnija.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen zbog toga boravi na Grenlandu, gdje razgovara o rastućem značaju Arktika. Dvodnevnu posjetu Nuuku završava u ponedjeljak, a cilj njenog putovanja je jačanje odnosa Evropske unije i Arktika te prikupljanje informacija potrebnih za izradu nove strategije.

Sigurnosne prijetnje u dokumentu EU iz 2021. godine imale su sporednu ulogu. Tadašnji šef evropske diplomatije Josep Borrell u prvi plan stavljao je klimatske promjene, sirovine i geostrateški utjecaj. Evropska komisija sada priznaje da je strategiju potrebno hitno prilagoditi potpuno drugačijim sigurnosnim okolnostima, prenosi Euronews.

Ruska militarizacija i kineske ambicije mijenjaju situaciju

Među glavnim razlozima za promjenu pristupa su intenzivnija ruska militarizacija Arktika i nastojanja Kine da proširi svoj ekonomski utjecaj u regiji. Istovremeno, otapanje leda omogućava otvaranje novih plovnih puteva kroz Arktički okean.

Glasnogovornik Evropske komisije naveo je da će nova politika promovirati "mir, stabilnost i održivi razvoj u regiji". Međutim, izvori uključeni u proces upozoravaju da objavljivanje nove politike kasni.

Na Arktiku se prepliću interesi Rusije, Kine, Sjedinjenih Američkih Država i Kanade, ali i članica Evropske unije Finske, Švedske i Danske.

"Ako pogledate Arktik, to je mjesto gdje se susreću sve velesile", rekao je estonski zastupnik u Evropskom parlamentu Urmas Paet.

Prema njegovom upozorenju, Evropa bi mogla biti marginalizirana ukoliko njena nova strategija ne pruži odgovore na stvarne izazove u regiji.

"Amerikanci, Kinezi i Rusi bit će sve aktivniji, a Evropa će biti sve manje relevantna", upozorio je Paet.

Otapanje leda otvara nove puteve i pristup resursima

Arktik se zagrijava gotovo četiri puta brže od globalnog prosjeka. Posljedica otapanja leda nije samo promjena prirodnog okruženja nego i otvaranje novih pomorskih puteva te lakši pristup resursima.

Kineski predsjednik Xi Jinping još je 2018. godine predstavio "Polarni put svile", odnosno plan razvoja brodarskih ruta kroz Arktički okean koje bi povezivale Evropu i Aziju.

Na razvoju arktičkih ruta radi i Rusija. Sergej Lavrov je u augustu objavio da je kontejnerski brod iz Kine stigao u Murmansk rutom koja je nekada bila neprohodna. Najavio je i daljnji razvoj saradnje.

Šefica evropske diplomatije Kaja Kallas još je u februaru upozorila da se Arktik više ne može posmatrati kao mirni dio svijeta.

Osim ruske militarizacije i kineskih ambicija, Kallas je tada spomenula i retoriku američkog predsjednika Donalda Trumpa o aneksiji Grenlanda.

"To je prva linija globalnog takmičenja sila", poručila je Kallas.

NATO već povećava prisustvo na krajnjem sjeveru

Promjene se već događaju i unutar NATO-a. Generalni sekretar Saveza Mark Rutte upozorio je da NATO mora učiniti više zbog aktivnosti Rusije i Kine u ovoj regiji.

NATO je zbog toga u februaru pokrenuo operaciju "Arctic Sentry", čiji je cilj objediniti aktivnosti saveznika na krajnjem sjeveru.

Stručnjaci smatraju da bi nova arktička politika Evropske unije trebala predvidjeti snažniju koordinaciju s NATO-om, zaštitu podmorskih kablova i intenzivniju saradnju u odbrambenoj industriji.

"Siguran Arktik neraskidivo je povezan s evropskom sigurnošću", rekla je Linda Solstrand Dahlberg s Arktičkog univerziteta u Norveškoj.

Analitičarka Maria Martisiute smatra da je najveća slabost evropske strategije iz 2021. godine bio gotovo potpuni izostanak pitanja vojne odbrane.

Od tada je Evropska unija razvila sigurnosna partnerstva s Kanadom, Islandom, Norveškom i Ujedinjenim Kraljevstvom.

"Arktik ne postoji u vakuumu. Vrlo je usko integriran u širi sigurnosni krajolik", zaključila je Martisiute.