Dvojica dobitnika ovogodišnje Nobelove nagrade za ekonomske nauke

Dvojica dobitnika ovogodišnje Nobelove nagrade za ekonomske nauke

Dobitnici Nobela za ekonomiju / Foto / X

E.Ć. |

Kraljevska švedska akademija nauka odlučila je dodijeliti Nobelovu nagradu Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu "za mikroekonomske temelje makroekonomske stabilizacije"

Dodajte Oslobodjenje.ba u omiljene izvore na Google-u

Američki ekonomisti Robert E. Hall sa Univerziteta Stanford i Michael Woodford sa Univerziteta Columbia osvojili su Nobelovu nagradu za ekonomiju za 2026. godinu, objavila je u ponedjeljak Kraljevska švedska akademija nauka. Nagrada im je dodijeljena za razvoj makroekonomskih modela koji pomažu vladama i centralnim bankama da ublaže ekonomske krize, obuzdaju inflaciju i stabiliziraju ekonomiju.

Kraljevska švedska akademija nauka odlučila je da ovogodišnju nagradu Švedske banke za ekonomske nauke u spomen na Alfreda Nobela dodijeli Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu.

Nastavak vijesti ispod oglasa
Navanethem „Navi“ Pillay dobitnica je Nobelove nagrade za mir
Za 2026. godinuNavanethem „Navi“ Pillay dobitnica je Nobelove nagrade za mir

Nagrađeni su za svoje "mikroekonomske osnove makroekonomske stabilizacije", tj. naučni doprinos razumijevanju kako odluke pojedinaca i firmi utiču na ekonomiju u cjelini.

Njihovi modeli omogućili su efikasnije dizajniranje ekonomskih politika koje nastoje ublažiti posljedice recesija, inflacije i drugih ekonomskih poremećaja.

Nastavak vijesti ispod oglasa

Kako ublažiti ekonomske krize?

Ekonomije prolaze kroz periode rasta i pada. Tokom recesije, proizvodnja se smanjuje, nezaposlenost raste, a potrošnja slabi. S druge strane, tokom perioda snažnog ekonomskog rasta, ekonomija se može pregrijati, a inflacija ubrzati. Prije skoro stotinu godina, ekonomista John Maynard Keynes razvio je teorije prema kojima države mogu ublažiti takve oscilacije promjenom poreza, javne potrošnje i drugih ekonomskih mjera.

Tokom recesije, ekonomija se može stimulisati snižavanjem kamatnih stopa i povećanjem budžetskog deficita, dok se tokom snažnog rasta mogu primijeniti suprotne mjere. Međutim, naftne krize 1970-ih pokazale su ograničenja ekonomskih modela tog vremena.

Nastavak vijesti ispod oglasa

Zapadne zemlje su se suočile sa stagflacijom, kombinacijom visoke inflacije, nezaposlenosti i slabog ekonomskog rasta. Prethodni modeli nisu bili u stanju objasniti takve poremećaje niti ponuditi dovoljno efikasna rješenja.

Promijenile su način na koji centralne banke gledaju na ekonomiju

Hall i Woodford razvili su pristup koji se nije oslanjao isključivo na statističke veze između inflacije, proizvodnje i potrošnje. Umjesto toga, svoje modele su zasnovali na razumijevanju ponašanja domaćinstava i preduzeća. Posebno su istraživali kako ljudi donose odluke o potrošnji i štednji i kako preduzeća određuju cijene svojih proizvoda.

Nastavak vijesti ispod oglasa

Njihov rad je pokazao da očekivanja o budućnosti igraju ključnu ulogu u ekonomskom razvoju. Ako građani očekuju rast cijena, mogu promijeniti svoje potrošačke navike. Ako preduzeća očekuju promjene kamatnih stopa ili ekonomskih politika, mogu prilagoditi investicije i cijene.

Zato najave budućih akcija vlada i centralnih banaka mogu uticati na ekonomski razvoj.

Nastavak vijesti ispod oglasa

Zašto je njihov rad važan?

Modeli koje su razvili Hall i Woodford postali su važna teorijska osnova za donošenje odluka o monetarnoj i fiskalnoj politici. Njihova istraživanja pomažu ekonomistima da procijene kada treba sniziti ili povećati kamatne stope, povećati državnu potrošnju ili poduzeti druge mjere za ublažavanje ekonomskih poremećaja.

Oni su posebno korisni u situacijama iznenadnih šokova, poput energetskih kriza, skokova cijena ili velikih promjena u potrošnji domaćinstava.

Nastavak vijesti ispod oglasa

„Rad ovogodišnjih laureata pružio nam je solidnu teorijsku osnovu za modele koje danas koriste centralne banke i vlade širom svijeta“, rekao je John Hassler, predsjednik Odbora za nagradu u ekonomskim naukama.

Dodao je da su zahvaljujući njihovom radu donosioci ekonomskih odluka bolje opremljeni za suočavanje s krizama.

„S njima smo bolje pripremljeni za ekonomske šokove, poput energetskih kriza ili iznenadnih promjena u potrošnji domaćinstava“, rekao je Hassler.

Nobelova nagrada za ekonomiju

Za razliku od Nobelovih nagrada za fiziku, hemiju, medicinu, književnost i mir, nagrada za ekonomiju nije bila dio originalnog testamenta Alfreda Nobela. Osnovala ju je Švedska centralna banka 1968. godine, a prvi put je dodijeljena 1969. godine.

Nagrada se dodjeljuje za izuzetan naučni doprinos ekonomiji, a pobjednike određuje Kraljevska švedska akademija nauka.

Komentari (0)

Nema komentara

Budite prvi koji će komentarisati ovaj članak.

Prijavi se na naš newsletter!