Dječak u Kanadi probudio se sa šišmišem na licu, umro je od bjesnoće

Jedanaestogodišnji dječak iz Kanade preminuo je od bjesnila nakon što se 2024. godine probudio sa šišmišom na licu dok je s porodicom boravio u vikendici u Ontariju.

Iako se incident dogodio prije dvije godine, detalji slučaja objavljeni su tek u ponedjeljak u časopisu Canadian Medical Association Journal, piše BBC.

Dječak, čije ime nije objavljeno, otjerao je šišmiša s lica, a njegov otac je životinju uhvatio u posudu i pustio je napolje. Kako dječak nije imao vidljive povrede, a roditelji nisu primijetili ništa neobično u ponašanju šišmiša, nisu odmah potražili ljekarsku pomoć. Međutim, 19 dana kasnije dječak je počeo osjećati utrnulost i oticanje lica.

U danima koji su uslijedili, porodica ga je više puta vodila u hitnu službu, a ljekari su pokušavali utvrditi uzrok njegovih simptoma. Isprva su posumnjali na Bellovu paralizu, privremenu slabost mišića jedne strane lica, te su mu propisali antivirusne lijekove.

Nakon toga je ponovo primljen u bolnicu, prvo s pretpostavljenom dijagnozom herpesne upale usta i desni, da bi se već narednog dana vratio zbog slabosti desne strane lica.

Dok je čekao prijem u bolnicu, dobio je temperaturu od 39°C, počeo otežano gutati te je postao zbunjen i imao vizuelne halucinacije. Njegovo stanje se istog dana naglo pogoršalo, zbog čega je intubiran i smješten na Odjel dječije intenzivne njege.

Ljekari s Odjela za pedijatriju i zdravlje djece Univerziteta u Manitobi izrazili su snažnu sumnju na bjesnilo. Nekoliko dana kasnije testovi su potvrdili da je dječak zaražen virusom bjesnila, a Kanadska agencija za inspekciju hrane identificirala je soj virusa koji potječe od šišmiša.

Dječak je preminuo 17 dana nakon prijema u bolnicu. U izvještaju se navodi da nije imao historiju alergija, kontakte s oboljelim osobama, ugrize krpelja niti je nedavno putovao izvan zemlje.

Zaraze bjesnilom izuzetno su rijetke u Kanadi, gdje je od 1924. godine zabilježeno 28 smrtnih slučajeva kod ljudi. Kanadsko veterinarsko medicinsko udruženje ističe da je to rezultat uspješnih programa vakcinacije.

„Niska stopa bjesnila posljedica je široko rasprostranjenih i kontinuiranih programa vakcinacije, a izostanak tih programa može dovesti, i dovest će, do ponovne pojave bolesti“, navodi se u saopćenju Udruženja.

Stručnjaci upozoravaju da svaki direktan kontakt čovjeka sa šišmišem zahtijeva postekspozicijsku profilaksu – medicinski tretman koji se primjenjuje odmah nakon moguće izloženosti zaraženoj životinji. Nakon što se razviju simptomi, infekcija bjesnilom gotovo je uvijek smrtonosna, zaključuje se u izvještaju.