Diplomati tvrde da je NATO samit skraćen kako Trumpu ne bi postalo dosadno

Šefovi država i vlada članica NATO-a sutra i u srijedu okupljaju se u Ankari na samitu na kojem će u fokusu biti buduća raspodjela odgovornosti unutar Saveza, povećanje izdvajanja za odbranu i nastavak podrške Ukrajini. Prema navodima pojedinih diplomata, sastanak lidera država članica trajat će svega tri sata, a jedan od razloga za skraćeni format navodno je želja da se američkom predsjedniku Donaldu Trumpu ne dopusti da izgubi interes za skup.

Uoči samita američki ministar rata Pete Hegseth poručio je u Briselu da Washington želi NATO pretvoriti u, kako je rekao, „uravnotežen savez s Evropom na čelu za vlastitu odbranu“ te ga opisao kao „NATO 3.0“.

Sjedinjene Američke Države već su počele smanjivati svoje vojno prisustvo i angažman u Evropi, dok bi evropske države trebale preuzeti veći dio konvencionalne odbrane kontinenta. Prema toj podjeli uloga, Washington bi nastavio osiguravati nuklearni kišobran i strateške obavještajne kapacitete, dok bi evropski saveznici bili zaduženi za kopnene, zračne i pomorske konvencionalne snage. Istovremeno, SAD planira veći fokus na indo-pacifičku regiju.

Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte poručio je da predstoji pretvaranje ranije preuzetih obaveza u konkretne rezultate.

Predstojeća zadaća je jasna: pretvoriti obveze koje su saveznici preuzeli u konkretne rezultate. Povećana ulaganja, industrijska proizvodnja i kontinuirana podrška Ukrajini, sve to doprinosi jačem NATO-u i većoj sigurnosti za sve nas - naveo je Rutte.

Pritisak zbog izdvajanja za odbranu

Pod pritiskom Donalda Trumpa, koji godinama kritikuje članice NATO-a zbog nedovoljnog ulaganja u odbranu i oslanjanja na američku zaštitu, sve članice osim Španije na prošlogodišnjem samitu u Haagu prihvatile su cilj da do 2035. godine izdvajaju pet posto bruto domaćeg proizvoda za odbranu.

Od tog iznosa 3,5 posto odnosi se na direktne vojne troškove, dok je preostalih 1,5 posto predviđeno za izdatke povezane s odbranom.

Američki ambasador pri NATO-u Matt Whittaker izjavio je da među saveznicima postoje velike razlike u ispunjavanju obaveza.

Neki saveznici čine više od drugih, pa imamo zemlje poput Poljske, skandinavskih zemalja, baltičkih država i Njemačke koje prednjače - rekao je Whittaker.

Dodao je da pojedine članice i dalje zaostaju, bilo zbog nedovoljne potrošnje ili zbog toga što nisu na uvjerljivom putu da ispune obaveze preuzete u Haagu.

Prema navodima iz diplomatskih krugova, Albanija, Češka i Slovenija ove godine bi mogle pasti ispod ranijeg cilja od dva posto BDP-a za odbranu, zbog čega bi se mogle naći pod dodatnim pritiskom saveznika.

Trumpovi odnosi s evropskim liderima

Trump je posljednjih sedmica kritikovao evropske saveznike zbog, kako smatra, nedovoljne podrške američkom ratu protiv Irana te je upozorio da bi Washington mogao preispitati sigurnosnu podršku članicama NATO-a.

U međuvremenu je imao nesuglasice s više evropskih lidera, među kojima je i italijanska premijerka Giorgia Meloni, koja je ranije nastojala igrati ulogu posrednika između Bijele kuće i evropskih prijestolnica.

S druge strane, Trump je zadržao dobre odnose s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom. Prošle sedmice izjavio je da možda ne bi ni doputovao na samit da se on ne održava upravo u Turskoj.

Tokom nedavne posjete Bijeloj kući, Mark Rutte predstavio je podatke prema kojima su evropske članice NATO-a i Kanada prošle godine povećale izdvajanja za odbranu za gotovo 20 posto, dok su za prošlu i ovu godinu planirana dodatna ulaganja od oko 140 milijardi dolara.

Deklaracija i pomoć Ukrajini

U Ankari će lideri usvojiti završnu deklaraciju, dokument kojim se definišu ključni strateški prioriteti Saveza. Na njegovom tekstu ambasadori država članica rade već sedmicama.

Prema informacijama koje su dospjele u javnost, saveznici će potvrditi „nepokolebljivu predanost“ kolektivnoj odbrani predviđenoj članom 5 Sjevernoatlantskog ugovora.

Deklaracija bi trebala sadržavati i najavu pomoći Ukrajini u iznosu od 70 milijardi eura ove godine te dodatnih 70 milijardi naredne godine, ukupno 140 milijardi eura.

Međutim, taj iznos uključuje i 60 milijardi eura zajma koji je Evropska unija već osigurala za Ukrajinu za ovu i narednu godinu, kao i bilateralnu pomoć koju su neke države članice NATO-a već planirale u svojim budžetima. Preostali dio predstavljat će nova sredstva.

Finansijsku podršku Ukrajini osigurat će evropske članice i Kanada, dok su Sjedinjene Američke Države nakon Trumpovog povratka u Bijelu kuću odlučile da više neće finansirati vojnu pomoć ukrajinskim snagama.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski doputovat će u Ankaru i očekuje da završna deklaracija obuhvati i pitanja protivzračne i protivraketne pomoći njegovoj zemlji.

U dokumentu bi se, prema dosadašnjim informacijama, trebala naći i ocjena da Rusija predstavlja dugoročnu prijetnju euroatlantskoj sigurnosti i stabilnosti, kao i stav da Iran nikada ne smije posjedovati nuklearno oružje. Saveznici bi također trebali pozvati Teheran da poštuje slobodu plovidbe kroz Hormuški moreuz.

Samo tri sata za sastanak lidera

Program samita predviđa da večeras za šefove država i vlada te njihove supružnike bude organizovan prijem i svečana večera. Pozvani su i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i južnokorejski predsjednik Lee Jae-myung.

Istovremeno će ministri vanjskih poslova i ministri odbrane imati odvojene radne večere.

U srijedu prijepodne zasjeda Sjevernoatlantsko vijeće na nivou šefova država ili vlada. Predviđeno trajanje sastanka je tri sata.

Prema izjavama pojedinih diplomata, upravo je zbog Donalda Trumpa i mogućnosti da mu skup postane nezanimljiv sastanak skraćen u odnosu na ranije samite.

Na marginama samita održat će se i forum odbrambene industrije NATO-a, na kojem će učestvovati politički i vojni zvaničnici iz 32 države članice, partnerskih zemalja te predstavnici vodećih kompanija iz globalne odbrambene industrije. Očekuje se potpisivanje više ugovora čija bi vrijednost mogla doseći više milijardi eura.

Samit u predsjedničkoj palači

Domaćin samita bit će turska predsjednička palača u Ankari, kompleks površine veće od 200.000 kvadratnih metara s više od 1.100 prostorija.

Izgradnja objekta koštala je više od 500 miliona eura, a opozicija u Turskoj ga godinama opisuje kao simbol rasipništva i autokratskog načina vladanja predsjednika Erdogana.

Palača je izgrađena bez valjane građevinske dozvole, a turski vrhovni upravni sud još je 2015. godine presudio da je gradnja bila nezakonita jer je objekt podignut na zaštićenom šumskom području.