Deset godina nakon Brexita: Sporovi i dalje koče pomirenje Londona i Brisela

Deset godina nakon šokantne odluke Velike Britanije da napusti Evropsku uniju, veći dio nekadašnje ogorčenosti i žuči između Londona i Brisela je nestao, ali ključne tenzije koje su i dovele do istorijskog raskola, prvenstveno oko imigracije i ideologije, i dalje snažno postoje.

Obnavljanje pokidanih veza dodatno komplikuje uspon populističkih i desničarskih stranaka u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj, i to u trenutku kada se obje strane suočavaju sa znatno nestabilnijim i opasnijim geopolitičkim okruženjem.

Tvrdnje ObserveraBritanski premijer Keir Starmer u ponedjeljak podnosi ostavku? Poznat nasljednik

Ujedinjeno Kraljevstvo je zvanično napustilo najveći trgovinski blok na svijetu 31. decembra 2020. godine, čime je okončano turbulentno članstvo dugo 47 godina. 

Od vremena formalnog izlaska, britanska ekonomija je pretrpjela ozbiljnu štetu, a zemlja se našla u jeku najveće smjene premijera u posljednja gotovo dva vijeka. 

Istovremeno, rijetke prednosti Brexita, poput nezavisnosti u sektorima finansijskih usluga i vještačke inteligencije, većina građana uopšte ne osjeća u svakodnevnom životu, piše Reuters.

Sukob argumenata oko naslijeđa Brexita

Bivši pregovarač EU za Brexit Michel Barnier ističe da svi trenutni izazovi Londona nisu direktna posljedica izlaska iz Unije, ali naglašava kako vjeruje da je svaka poteškoća u Ujedinjenom Kraljevstvu danas znatno ozbiljnija upravo zbog Brexita. 

S druge strane, zagovornici izlaska, poput Matthewa Elliotta iz nekadašnje zvanične kampanje "Vote Leave", tvrde da je suverenitet ključan u nestabilnom svijetu koji obilježavaju nepredvidivi SAD, izazovna Kina i ruski rat u Evropi, jer nezavisnost omogućava državi da u svakom trenutku bira prave saveze i sporazume.

Puzeći napredak i odbrambena neslaganja

Postepeno poboljšanje odnosa započelo je 2022. godine pod premijerom Rishijem Sunakom, a intenzivirano je dolaskom laburističke vlade Keira Starmera 2024. godine, što je pomoglo u obnavljanju narušenog povjerenja. 

Ipak, opipljivi rezultati su i dalje skromni. Iako je postignut dogovor koji britanskom odbrambenom sektoru omogućava pristup evropskom fondu za naoružanje vrijednom 150 milijardi eura, London se nije uspio pridružiti ključnom odbrambenom programu SAFE zbog oštrog protivljenja Francuske, što je izazvalo nezadovoljstvo kako u Britaniji, tako i među njenim saveznicima poput Poljske.

Političke blokade s obje strane Kanala

Dok politički analitičari kao potencijalni model za budućnost navode kombinovane sporazume kakve EU ima sa Švajcarskom, Brisel je trenutno suzdržan prema toj ideji. 

Svaki dublji napredak ozbiljno koči unutrašnja politika s obje strane kanala. 

Unutar Evropske unije, desničarske stranke poput Nacionalnog skupa u Francuskoj i AfD-a u Njemačkoj mogle bi zahtijevati vlastite izuzetke od pravila ako ikada dođu na vlast, dok u samoj Britaniji veteranski borac za Brexit Nigel Farage već dugo vodi u anketama javnog mnijenja i otvoreno prijeti rušenjem bilo kakvog novog sporazuma o bliskoj saradnji.

Strah od troškova koči ideju o povratku

Zanimljivo je da, uprkos tome što ankete pokazuju da većina Britanaca danas žali zbog napuštanja Unije, istraživanje agencije YouGov otkriva da ta podrška naglo opada čim se spomenu stvarni troškovi povratka, potencijalno usvajanje eura umjesto funte ili ponovno otvaranje granica za imigraciju. 

Takvo raspoloženje javnosti direktno sputava i buduće ambiciozne laburističke lidere koji bi željeli dati odvažnija proevropska obećanja. 

Dok zvanični London pokušava progurati zakone koji bi omogućili usklađivanje s nekim pravilima EU, britanski političari upozoravaju da su im iz Brisela hitno potrebne konkretne i opipljive "pobjede" na predstojećem zajedničkom samitu u julu, kako bi javnosti opravdali i osigurali energiju za prelazak u narednu fazu saradnje.