Čak i najbolji klimatski scenarij donijet će veliki rast požara širom Evrope

Površina zahvaćena požarima u Evropi mogla bi do kraja ovog stoljeća porasti za 39 posto čak i prema najpovoljnijem klimatskom scenariju, ukoliko ne budu uvedene konkretnije i efikasnije mjere upravljanja požarima, pokazalo je novo istraživanje. Rast temperatura uzrokovan emisijama ugljika donijet će češće periode vrućeg, suhog i vjetrovitog vremena u velikom dijelu Evrope. Upravo takvi vremenski uslovi omogućavaju da se manji požari brzo pretvore u velike.

Prema najgorem scenariju koji su istraživači analizirali, uz globalno zagrijavanje od 3,6 stepeni Celzijusa, ukupna opožarena površina mogla bi se gotovo utrostručiti. Poboljšano upravljanje požarima moglo bi ublažiti takav rast za više od 70 posto, ali ga ne bi moglo potpuno zaustaviti. 

Maik Billing, istraživač ekosistema na Potsdamskom institutu za istraživanje utjecaja klime (PIK) i glavni autor studije, upozorio je da ulaganja u upravljanje požarima mogu pomoći samo do određene granice.

"Ulaganja u upravljanje požarima mogu pomoći do određene mjere, ali ako nastavimo s visokim emisijama, opožarene površine i dalje će značajno rasti", rekao je Billing.

Naglasio je i da upravljanje požarima ne može biti zamjena za borbu protiv klimatskih promjena.

U EU već izgorjelo više od 600.000 hektara

Istraživanje je objavljeno u trenutku kada se Evropa suočava s brojnim požarima. Veliki požari zabilježeni su i u sjevernijim evropskim zemljama, poput Velike Britanije, Belgije i Njemačke, dok su se prethodnih sedmica s vatrenom stihijom borile Hrvatska, Francuska, Španija, Italija i Grčka.

Prema podacima Evropske informacijske službe za šumske požare, ovogodišnja sezona u Evropskoj uniji bit će treća najgora zabilježena, iza 2025. i 2022. godine. Do sada je izgorjelo više od 600.000 hektara, dok su Belgija, Francuska i Slovačka zabilježile rekordne opožarene površine za ovo doba godine.

Naučnici su uporedili predviđenu prosječnu godišnju opožarenu površinu u periodu od 2070. do 2100. godine s rezultatima modela za period od 2000. do 2030. godine. Zaključili su da su glavni pokretač promjena vremenski uslovi koji pogoduju nastanku i širenju požara.

Najgori scenarij donosi pogoršanje gotovo cijeloj Evropi

Prema optimističnom scenariju, u kojem bi globalno zagrijavanje bilo ograničeno na 1,8 stepeni Celzijusa, pojedine regije suočile bi se s umjerenim povećanjem opasnih vremenskih uslova, dok bi u drugima promjene bile minimalne. Trenutni nivo zagrijavanja iznosi 1,4 stepena. Situacija je znatno drugačija u pesimističnom scenariju, koji predviđa rast temperature od 3,6 stepeni do kraja stoljeća. U tom slučaju istraživači očekuju kontinuirano pogoršavanje uslova u gotovo cijeloj Evropi.

Prema procjenama naučnika, sadašnje politike vode prema zagrijavanju od približno 2,6 stepeni. Koristeći drugi model, istraživači su ispitivali koliko bi dodatna poboljšanja u zaštiti od požara mogla ublažiti posljedice sve nepovoljnijih vremenskih uslova. U blažem klimatskom scenariju takva poboljšanja mogla bi smanjiti opožarenu površinu za 92 posto u poređenju sa situacijom u kojoj bi napori u gašenju ostali na današnjem nivou. Kao mjerilo sposobnosti za gašenje požara korišten je Indeks ljudskog razvoja. Ipak, istraživači upozoravaju da sve češća pojava megapožara otežava predviđanja zasnovana na dosadašnjim iskustvima.

Gašenje manjih požara stvorilo je novi problem

Istraživanje objavljeno ranije ovog mjeseca pokazalo je da je unapređenje sistema za suzbijanje požara od 1980-ih smanjilo njihov broj i ukupnu opožarenu površinu u južnoj Evropi. Međutim, pojavio se i paradoksalan efekat. Stalno gašenje čak i manjih požara omogućilo je nakupljanje veće količine suhe vegetacije koja predstavlja svojevrsno gorivo za vatru.

Kada nastupe odgovarajući vremenski uslovi, takva situacija može omogućiti razvoj požara ekstremnih razmjera. Posljedica je manji ukupan broj požara, ali pojedinačni požari mogu postati znatno intenzivniji. Takvi megapožari zabilježeni su krajem jula u Francuskoj i Španiji, gdje je više od 300.000 ljudi moralo napustiti svoje domove zbog požara koje vatrogasci nisu uspijevali staviti pod kontrolu.

Naučnici upozoravaju na dva ključna faktora

Víctor Resco de Dios, inženjer šumarstva sa Univerziteta u Lleidi koji nije učestvovao u istraživanju, ukazao je na problem traženja samo jednog uzroka požara. Prema njegovim riječima, javnost se često usmjerava na samo jedan od dva ključna faktora čija međusobna povezanost doprinosi požarima. Smatra da nova studija pokazuje zbog čega problem nije moguće svesti na jednog krivca.

"Problem požara ne bi se pogoršavao da idemo prema ledenom dobu, a ne prema globalnom zagrijavanju", rekao je.

Dodao je da bi problem bio znatno manji i kada bi današnji krajolici izgledali kao prije stotinu godina, kada je bilo mnogo manje šumskih površina.