Britanski medij tvrdi da je Iran masovnim oproštajem od ajatolaha poslao poruku SAD-u

Trodnevna javna žalost u Teheranu za ubijenim vrhovnim vođom Alijem Hameneijem završena je velikom pogrebnom povorkom koju su iranske vlasti predstavile kao događaj od nacionalnog i međunarodnog značaja. Povorka s Hameneijevim lijesom i posmrtnim ostacima četvero članova njegove porodice kretala se rutom dugom deset kilometara, dok su je usporavale i zaustavljale mase okupljenih građana.

Prema navodima BBC-ja, riječ je o jednom od najvećih javnih okupljanja u Iranu posljednjih godina. Ipak, nisu svi željeli biti dio tog događaja. Dio stanovništva ostao je po strani, opterećen posljedicama dva rata vođena u manje od godinu dana, inflacijom koja se kreće oko 80 posto te sjećanjima na antivladine proteste iz januara, tokom kojih su poginule hiljade ljudi.

Naravno da ne idem na sahranu. Mnogi ljudi nemaju posao i veoma su nezadovoljni - rekao je jedan stanovnik Teherana ispred improviziranog odmorišta na kojem su građanima dijeljeni hrana i voda.

Snimci iz zraka pokazali su jednu od glavnih teheranskih saobraćajnica ispunjenu pristalicama Islamske Republike koji su uzvikivali parole „Smrt Americi“ i „Smrt Izraelu“.

Sahrana kao politička i vjerska poruka

Iranski predsjednik Masoud Pezeshkian odbacio je tvrdnje američkog predsjednika Donalda Trumpa da su emocije tokom komemoracije bile neiskrene.

Suze dolaze iz boli i tuge koja raste u čovjeku, i svijet vidi tu istinu - rekao je Pezeshkian.

Komemoracije su nakon Teherana nastavljene u Komu, jednom od najvažnijih šiitskih vjerskih centara. Nakon toga planirani su događaji u iračkim gradovima Nadžafu i Karbali, dok će konačni ukop biti obavljen u četvrtak u svetištu imama Reze u Mašhadu, Hameneijevom rodnom gradu i jednom od najsvetijih mjesta u Iranu.

Mohammad Eslami sa Univerziteta u Teheranu smatra da je način organizacije ceremonije imao širu simboliku.

Pogrebne ceremonije osmišljene su kako bi ga se prikazalo ne samo kao nacionalnog vođu, već i kao transcendentnu vjersku i političku figuru čiji se autoritet protezao širom muslimanskog svijeta, posebno među šiitima - rekao je Eslami.

Istovremeno postoje i drugačija viđenja njegove političke ostavštine. Karim Sadjadpour, autor knjige „Čitajući Hameneija: Svjetonazor najmoćnijeg iranskog vođe“, ocijenio je da je „revolucija koju je očuvao bila za svijet koji više ne postoji“.

Transparenti protiv Trumpa i pozivi na osvetu

Centralni dio povorke činila je platforma na kojoj se nalazilo pet lijesova prekrivenih bojama iranske zastave. U njima su bili Hamenei i četvero članova njegove porodice, među kojima i njegova 14-mjesečna unuka Zara. Prema navodima iranskih vlasti, svi su ubijeni u izraelsko-američkim zračnim napadima izvedenim 28. februara, u prvim satima rata.

Crvene zastave, koje simboliziraju krv i mučeništvo, bile su jedan od najuočljivijih detalja među okupljenima odjevenim u crno. Tokom povorke upućivani su brojni pozivi na osvetu, a među transparentima istaknuto mjesto imali su oni usmjereni protiv američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Posebna pažnja bila je posvećena prisustvu stranih medija. Brojni natpisi na engleskom jeziku bili su podignuti kako bi ih vidjele stotine stranih novinara kojima je omogućeno da prate događaj.

Iranska aplikacija za razmjenu poruka preporučila je pristalicama vlasti korištenje slogana poput „Naša osveta je neizbježna“ i „Platit će. Skupo.“

Jedan stariji muškarac predstavio se kao Mojtaba i želio je poslati poruku američkom predsjedniku.

Želim uputiti jednu rečenicu predsjedniku Trumpu i svijetu. Uskoro, vrlo uskoro, vidjet ćete znakove osvete na vrhu Bijele kuće, a uskoro će boja Bijele kuće biti boja moje crvene zastave - rekao je.

Jedan vladin zvaničnik izjavio je da dio takvih poruka predstavlja politički ritual, ali je naglasio da među tvrdolinijašima postoji stvaran bijes zbog ubistva vođe države.

Neki od tih poziva samo su ritualni. Ali bijes je stvaran među tvrdolinijašima unutar sistema koji se protive novom sporazumu sa Sjedinjenim Državama, koje su nam ubile vođu - rekao je.

Istovremeno, novi iranski lideri suočeni su s teškom ekonomskom situacijom i potrebom nastavka pregovora kako bi pokušali osigurati ublažavanje sankcija i odmrzavanje iranske imovine.

Iran ulazi u novu eru

Tokom ceremonije pristalice vlasti prilazile su stranim gostima i novinarima, među kojima je, prema navodima vlade, bilo oko 400 influensera iz različitih zemalja. Mnogi su ih pitali odakle dolaze i pozivali ih da „govore istinu“ o onome što vide u Iranu.

Ipak, među okupljenima su se mogli čuti i drugačiji stavovi. Dvije mlade Iranke, kako navodi BBC, izdvojile su se iz mase kako bi rekle da su se „pravi glasovi revolucije“ mogli čuti tokom protesta održanih prije nekoliko mjeseci upravo na istim ulicama.

Dok Iran završava oproštaj od jednog od posljednjih živih učesnika revolucije iz 1979. godine, zemlja ulazi u novu političku fazu pod vodstvom trećeg vrhovnog vođe, 56-godišnjeg Mojtabe Hameneija.

Novi vođa nije se pojavljivao u javnosti otkako je njegov otac ubijen u zračnim napadima, u kojima je i sam teško povrijeđen. Njegovo odsustvo dodatno je privuklo pažnju tokom ceremonije na kojoj su bila prisutna njegova trojica braće.

Iranski zvaničnici tvrde da i dalje postoje izraelske prijetnje usmjerene prema Mojtabi Hameneiju.

On je u mom srcu i nadam se da je na sigurnom od Trumpa i Netanyahua - rekla je žena koja je s porodicom doputovala iz Hamadana.

Među simbolima koji su dominirali Teheranom posebno se isticao veliki kip stisnute šake postavljen na Trgu revolucije. Organizatori ga predstavljaju kao simbol prkosa i poruku da je Islamska Republika, uprkos svim izazovima, i dalje neslomljiva.