Bjelorusija bi mogla ponovo poslužiti kao odskočna daska za ruske napade u Ukrajini

Iako bjeloruske trupe nisu direktno učestvovale u borbama, Aleksandar Lukašenko je podržao ratne napore ruskog predsjednika Vladimira Putina, dozvolivši stacioniranje ruskih nuklearnih projektila i vojne infrastrukture, te proizvodnju komponenti za rusku vojnu industriju.

Ranije ovoga mjeseca održane su zajedničke vježbe nuklearnih snaga s ruskim oružjem raspoređenim u Bjelorusiji, piše AP.

Ukrajinski saveznici sve više izražavaju zabrinutost zbog vojne saradnje Moskve i Minska. Kada je Putin 24. februara 2022. pokrenuo invaziju, ruske trupe raspoređene u Bjelorusiji pod izgovorom vojnih vježbi krenule su prema Kijevu, udaljenom svega 90 kilometara od granice.
Bjeloruske fabrike proizvode ključne komponente za rusku vojsku, od mikrochipova i optičkih sistema do municije i kamiona za balističke rakete. 

Prema opozicionoj grupi BELPOL, više od 500 bjeloruskih industrijskih pogona uključeno je u ratnu mašineriju Kremlja.

Bjelorusija je također domaćin taktičkog ruskog nuklearnog oružja. U decembru je Moskva objavila da je njen novi sistem Oreshnik raspoređen u zemlji, a konvencionalne verzije već su korištene u napadima na Ukrajinu.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski prošle sedmice upozorio je da je Rusija pojačala napore da dublje uvuče Bjelorusiju u rat i da bi novi napadi mogli krenuti upravo s bjeloruskog teritorija.
Lukašenko je to negirao, tvrdeći da njegova zemlja neće ući u sukob osim ako ne bude napadnuta.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron razgovarao je 24. maja s Lukašenkom, upozorivši na rizike da Bjelorusija bude uvučena u rat.

Prema zvaničnim podacima, bjeloruske oružane snage broje oko 48.600 vojnika, dok bi u slučaju mobilizacije mogle okupiti do 290.000, ali analitičari ocjenjuju da vojska nije spremna za ofanzivne operacije.