Austrija pooštrava pravila, socijalna pomoć se sada mora zaraditi

Puni iznos socijalne pomoći u Austriji više ne bi automatski pripadao radno sposobnim podnosiocima zahtjeva. Prema reformi koju je dogovorila vladajuća koalicija, visina podrške zavisit će od ispunjavanja obaveza integracije i spremnosti za uključivanje na tržište rada, dok su za kršenje pravila predviđeni smanjenje isplata ili njihova potpuna obustava.

Dogovor su u četvrtak navečer, nakon dugih pregovora, postigli narodnjaci (ÖVP), socijaldemokrati (SPÖ) i Neos. Prijedlog danas ulazi u javnu raspravu, njegovo usvajanje u Nacionalnom vijeću austrijskog parlamenta najavljeno je za novembar, a početak primjene predviđen za 1. januar 2027. godine. Reforma bi trebala uglavnom ujednačiti kriterije i iznose pomoći u svih devet austrijskih saveznih pokrajina. Dosadašnja pravila razlikovala su se od pokrajine do pokrajine, a gotovo dvije trećine tražilaca socijalne pomoći dolaze iz Beča, pretežno strani državljani, odnosno migranti i azilanti.

Osnovni iznos i uslovi za punu pomoć

Umjesto dosadašnjeg maksimalnog iznosa, koji su pokrajine mogle smanjivati, prijedlog uvodi fiksne iznose. Obračunska osnovica ostaje vezana za neto iznos dodatka za izjednačavanje penzija za samce, poznatog kao „Ausgleichszulage“. Njegova bruto vrijednost u 2026. iznosi 1.308,39 eura, a nakon odbitka šest posto za zdravstveno osiguranje neto iznos je približno 1.230 eura mjesečno.

Radno sposobni austrijski državljani prema novom modelu imali bi osnovnu pomoć od 1.016 eura, odnosno 82,6 posto osnovice. Za azilante s priznatim boravkom predviđen je iznos od 861 euro, što je 30 posto manje od pune osnovice.

Za isplatu punog iznosa radno sposobni korisnici morali bi dokazati da traže zaposlenje i žele se uključiti na tržište rada. Kao dokazi navedeni su prethodni rad uz obavezno osiguranje ili pohađanje programa osposobljavanja Austrijskog državnog servisa za zapošljavanje (AMS). Izuzeci su djeca, penzioneri, osobe s invaliditetom koje nisu sposobne za rad te osobe koje moraju brinuti o drugome.

Propisani fiksni iznosi ne bi se smjeli prekoračiti. Njihovo umanjenje bilo bi moguće ako korisnik ima vlastite prihode koji ulaze u obračun ili ako ne poštuje obaveze. Kršenje integracijskih obaveza ili nedostupnost za uključivanje na tržište rada značili bi gubitak najmanje četvrtine pomoći, a predstavnice Vlade navele su da isplate mogu biti i potpuno obustavljene.

Integracija kao obaveza

Stepenovani model prvenstveno je usmjeren na migrante, odnosno strane državljane i doseljenike, od kojih se po dolasku u Austriju traži potpisivanje ugovorne obaveze o spremnosti na integraciju i poštivanje osnovnih društvenih vrijednosti.

„Integracija je od 1. januara 2027. obaveza, a ne više dobrovoljna ponuda“, poručila je ministrica integracije Claudia Bauer iz ÖVP-a.

Kancelar Christian Stocker reformu je opisao kao promjenu paradigme i najveću reformu koju je njegova vlada dosad dogovorila. Poručio je da radno sposobne osobe koje nemaju obavezu brinuti o nekome trebaju raditi, a da one koje nastave odbijati zaposlenje očekuje drastično smanjenje pomoći. Takav pristup predstavio je i kao pitanje pravednosti prema ljudima koji svakodnevno odlaze na posao.

Ministrica socijalne skrbi Korinna Schumann iz SPÖ-a naglasila je, međutim, da obaveze moraju biti ostvarive. Ljudima od kojih se očekuju koraci prema integraciji, istakla je, moraju biti dostupni odgovarajući programi i uslovi da te zahtjeve ispune.

„Zaštita, prilike i odgovornost – to je mjerilo po kojem ćemo ocjenjivati ovu reformu“, rekla je Schumann.

Ona je zajedno s Bauer i ministricom vanjskih poslova, ujedno čelnicom Neosa Beate Meinl-Reisinger, na konferenciji za novinare u četvrtak navečer predstavila dogovor kao način da podrška stigne do onih kojima je zaista potrebna. Meinl-Reisinger poručila je da socijalna pomoć treba biti „sigurna mreža za one koji zaista ne mogu raditi, a ne viseća mreža za one koji bježe od posla“.

Novi iznosi pomoći za djecu

Među spornim pitanjima tokom koalicijskih pregovora bili su iznosi za djecu. Dogovor predviđa zajednički raspon za cijelu zemlju, uz određenu slobodu pokrajina pri utvrđivanju pojedinačnih isplata.

Za prvo dijete predviđeno je 307,47 eura mjesečno, a za peto i svako naredno 147,59 eura. Iznose za drugo, treće i četvrto dijete pokrajine bi određivale unutar tog raspona, poštujući okvir utvrđen na saveznom nivou.

Do sada su pokrajine samostalno određivale iznose za djecu. Takvo rješenje uslijedilo je nakon odluke austrijskog Ustavnog suda iz 2019. godine, kojom je poništeno prvobitno propisano postepeno smanjivanje iznosa.

Vlada je dogovorila i da se dječji doplatak ubuduće ne uračunava u socijalnu pomoć. Pokrajine bi, uz novčane isplate, morale osigurati i pomoć u stvarima, prilagođenu lokalnim potrebama djece, dok bi samohrani roditelji u cijeloj Austriji imali pravo na obavezni dodatak.

Za porodice s niskim prihodima koje ne primaju socijalnu pomoć predviđena je evidencijska kartica. Ona bi djeci trebala olakšati pristup školskom, sportskom i higijenskom priboru, podršci u učenju, ljetnim i zimskim slobodnim aktivnostima te članstvu u klubovima i udruženjima.

Oko 200.000 djece i mladih moglo bi godišnje dobiti podršku vrijednu približno 300 eura za školski pribor, sport, slobodne aktivnosti i druge pogodnosti. Za taj program od 2027. predviđeno je 60 miliona eura.

Promjene za osobe s invaliditetom i mlađe od 25 godina

Osobama s invaliditetom udvostručio bi se iznos imovine koja se ne uzima u obzir prilikom odlučivanja o pravu na socijalnu pomoć. Terapeutski džeparac i slična primanja iz tog područja također bi bili izuzeti iz obračuna.

Dodatak za njegu ne bi se smio uračunavati u socijalnu pomoć ni osobi kojoj je njega potrebna ni osobi koja je njeguje. Predloženo je i ukidanje obaveze prema kojoj su mlađi od 25 godina morali tužiti roditelje za izdržavanje, budući da se pomoć često odobravala tek nakon što bi se utvrdilo da roditelji ne mogu izdržavati odraslu djecu.

Austrijski socijalni sistem i njegovo korištenje dugo su predmet političkih sukoba vladajuće koalicije i krajnje desne Slobodarske stranke (FPÖ). Prema anketama navedenim u izvornom tekstu, FPÖ podržava više od trećine austrijskih birača.