Analiza CNN-a: Mir s Iranom je blizu, ali svjetsku ekonomiju čeka dug oporavak

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump izjavio je u subotu da je mir s Iranom, kako je rekao, na dohvat ruke, pa je dodao i to da će Hormuški moreuz ponovo biti otvoren, javlja CNN.

Analiza CNN-a, koju potpisuje David Goldman, ističe da je Iran ranije "tvrdoglavo insistirao na pitanju potpunog otvaranja moreuza" što je, tokom rata, predstavljalo glavni adut uprkos činjenici da je vojno nadjačan.

Oglasio seTrump: Pregovori s Iranom su konstruktivni, blokada ostaje na snazi

Goldman podsjeća da je Teheran koristio brze čamce, mine i unaprijeđene dronove kako bi blokirao prolaz tankerima kroz moreuz, uskraćujući tako globalnoj ekonomiji petinu svjetske nafte.

- Vidjet ćemo. Trump je postao predsjednik koji neprestano najavljuje mir. Nakon niza lažnih uzbuna tokom protekla tri mjeseca, tržište je počelo ignorisati njegove izjave iz sata u sat. Umjesto toga, sada se čekaju konkretni znakovi sporazuma s Iranom, napisao je.

Prema tvrdnjama CNN-ovog stručnjaka, Hormuški moreuz zasigurno neće biti otvoren uskoro.

- Gotovo sigurno ne ove godine. Možda nikada, kada Hormuški moreuz zaista bude otvoren, uslijedit će logistički haos, smatra Goldman.

Uklanjanje zastoja u moreuzu

Moreuz najprije mora napustiti 166 tankera koji su zarobljeni u Perzijskom zaljevu, a koji prevoze približno 170 miliona barela nafte, prema riječima Matta Smitha, glavnog analitičara za tržište nafte u kompaniji Kpler.

Tek nakon toga prazni tankeri moći će ući u moreuz, natovariti naftu i vratiti se nazad.

Potpuni povratak kapaciteta tranzita tankera mogao bi trajati i do tri mjeseca, smatra Victoria Grabenwöger, viša analitičarka za naftu u kompaniji Kpler.

Smanjenje zaliha

Prazni brodovi će prvo preuzimati naftu iz skladišta koja su se tokom rata punila jer proizvođači nisu imali gdje drugo odlagati naftu.

Dobra vijest je da rafinerije nisu do kraja napunile skladišta, što bi moglo ubrzati ponovno pokretanje sistema. Ipak, zalihe su i dalje veće nego inače, što će usporiti vraćanje proizvodnje na puni kapacitet.

Ponovno pokretanje proizvodnje

Naftne bušotine na Bliskom istoku uglavnom su bile ugašene tokom rata. Ponovno pokretanje nije jednostavno poput uključivanja prekidača. Riječ je o složenom inženjerskom procesu koji zahtijeva ozbiljne fizičke proračune i višesedmični rad.

Proizvodnja se mora postepeno vraćati kako bi se spriječilo urušavanje rezervoara sirove nafte, što bi zahtijevalo novo bušenje i velike popravke. Također, mora se pažljivo uskladiti količina vode i plina koji se ubrizgavaju u bušotine.

Pošto su bušotine u regiji velike i međusobno blizu, ponovno pokretanje zahtijevat će koordinaciju između kompanija i država kako bi pritisak vode i plina ostao stabilan u više različitih polja.

Popravke

Tokom rata oštećene su pojedine rafinerije, proizvođači prirodnog plina i neka naftna postrojenja. Naftne kompanije upozoravaju da bi popravke ključne infrastrukture mogle trajati godinama.

Velika količina proizvodnje mora biti vraćena u pogon. Prema podacima kompanije Kpler, na Bliskom istoku je ugašeno oko 12 miliona barela dnevne proizvodnje sirove nafte i tri miliona barela rafiniranih naftnih proizvoda, uglavnom u Saudijskoj Arabiji i Iraku.

Analitičari JPMorgana, koji očekuju ponovno otvaranje moreuza početkom juna, procjenjuju da će prosječna cijena nafte do kraja godine iznositi oko 97 dolara po barelu.