Američki medij otkrio tajnu ulogu UAE-a u ratu protiv Irana i desetine zračnih napada

Ujedinjeni Arapski Emirati izveli su desetine zračnih napada na Iran tokom izraelsko-američkog rata protiv Islamske Republike, objavio je Wall Street Journal, pozivajući se na izvore upoznate s događajima. Prema navodima lista, operacije su započele već u prvim danima sukoba i nastavljene su čak i nakon što je u aprilu proglašen prekid vatre.

Izvještaj ukazuje na to da je Abu Dhabi imao znatno veću ulogu u sukobu nego što je ranije bilo poznato te da je djelovao u koordinaciji sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom. Navodi se da su Washington i Tel Aviv pružali obavještajnu podršku tokom operacija.

Među metama napada bili su objekti na ostrvima Qeshm i Abu Musa u Hormuškom moreuzu, Bandar Abbas, naftna rafinerija na ostrvu Lavan, kao i petrohemijski kompleks Asaluyeh. Nekoliko napada bilo je usmjereno na iransku energetsku infrastrukturu. Jedan od napada na kompleks Asaluyeh, za koji se navodi da je izveden u koordinaciji s Izraelom, izazvao je međunarodne reakcije i doveo do toga da Washington pozove Izrael na obustavu udara na energetske objekte.

Prije početka sukoba zaljevske države javno su isticale da neće dopustiti korištenje svoje teritorije ili zračnog prostora za vojne akcije protiv Irana. Međutim, prema navodima Wall Street Journala, Emirati su odustali od tog stava već na početku rata.

Iran je odgovorio projektilima i dronovima usmjerenim prema zaljevskim gradovima, aerodromima i energetskoj infrastrukturi. Najveći dio tih udara pogodio je upravo Ujedinjene Arapske Emirate, na koje je, prema izvještaju, lansirano više od 2.800 projektila i dronova.

Učešće Abu Dhabija dodatno je opteretilo odnose među zaljevskim državama. List navodi da se Saudijska Arabija početkom aprila privatno žalila Sjedinjenim Američkim Državama, upozoravajući da emiratske operacije povećavaju rizik od iranske odmazde protiv regionalnih energetskih postrojenja, što bi moglo ugroziti tržište nafte i imati posljedice po globalnu ekonomiju.

Prema istim navodima, saudijski zvaničnici pokušavali su uvjeriti Washington da izvrši pritisak na Abu Dhabi kako bi zaustavio vojne operacije i podržao diplomatsko rješenje. Sukob je istovremeno otvorio i nesuglasice među vodećim ljudima zaljevskih država. Wall Street Journal navodi da je predsjednik UAE-a šeik Mohamed bin Zayed bio nezadovoljan saudijskim prijestolonasljednikom Mohammedom bin Salmanom nakon što je Saudijska Arabija odbila učestvovati u koordiniranoj vojnoj akciji protiv Irana.

Posljedice sukoba osjetile su se i na ekonomiji Emirata. Poremećen je zračni saobraćaj, smanjeni su prihodi od turizma, a tržište nekretnina suočilo se s nestabilnošću. Pojedine kompanije najavile su prisilne odmore i otpuštanja radnika zbog posljedica koje su pogodile ključne privredne sektore.

Do kraja aprila s berzi u Dubaiju i Abu Dhabiju izbrisano je više od 120 milijardi dolara tržišne vrijednosti, dok je otkazano više od 18.400 letova.