Alarmantno upozorenje UN-a, desetine miliona ljudi rubu krize gladi zbog cijena nafte

U analizi objavljenoj u petak, Svjetski program za hranu navodi da posljedice koje ovaj sukob ima na cijene nafte duboko utječu i na globalnu sigurnost hrane.

Agencija upozorava da se počinju ostvarivati njihove prognoze iz marta, kada je procijenjeno da bi 45 miliona osoba mogla zadesiti akutna nestašica hrane ako cijene nafte ostanu na nivou od 100 dolara po barelu do kraja juna.

KolumnaU Iranu ni rat ni mir

"I dok je cijena hrane na globalnom nivou, prema indeksu cijena Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), do sada zabilježila manji rast, povećanje cijena osnovnih namirnica u siromašnijim zemljama već se osjeti", navode u Svjetskom programu za hranu.

"Ispostavlja se da kriza uzrokuje značajne posljedice, posebno kroz šokove cijena goriva i hrane, pad prihoda te poremećaje u trgovini. Kada se ovi faktori udruže s postojećim ranjivostima, veoma brzo prerastaju u osjetne posljedice po sigurnost hrane i egzistenciju", dodaju.

Blokada Hormuškog moreuza i energetska kriza

Rat u Iranu, koji je izbio 28. februara, potresao je tržišta nafte jer je kontinuirano i gotovo potpuno zatvaranje Hormuškog tjesnaca obustavilo promet naftnih tankera.

Unatoč tekućim posrednim pregovorima između SAD-a i Irana, kraj sukobu se ne nazire, piše Al Jazeera.

Domaćinstva u Afganistanu, Somaliji i na Šri Lanki najteže su pogođena i suočena s rastućim pritiskom zbog rasta cijena goriva i hrane, uz smanjene prihode i poremećaje u trgovini, navodi se u izvještaju.

Glad prijeti milionima

Gotovo trećina somalijske populacije, oko 6,5 miliona osoba, mogla bi biti pogođena teškim gladovanjem u ovoj godini. U Afganistanu bi taj broj mogao biti gotovo triput veći – oko 17,4 miliona stanovnika. Uz to, 2,5 miliona Somalijaca i približno jednak broj Afganistanaca neće moći priuštiti ni osnovne životne namirnice.

Agencija procjenjuje da bi gotovo 60 posto svih domaćinstava u Somaliji osjetilo direktne posljedice sukoba u 2025. godini, dok je prošle godine njima bilo pogođeno 45 posto. I Somalija i Afganistan oslanjaju se na uvoz energije i hrane.

U međuvremenu, prema projekcijama, na Šri Lanki je blizu 1,3 miliona osoba u riziku da ne uspije zadovoljiti osnovne potrebe za hranom.

Pritisak na humanitarne fondove i rezanje pomoći

U analizi se navodi i da se globalni humanitarni sistem suočava s dvostrukim pritiskom uslijed rasta troškova dostave. To dovodi do nedostataka u pokrivenosti i procjena da bi Svjetski program za hranu mogao smanjiti broj korisnika za 1,5 miliona u odnosu na prvobitni plan za 2026. godinu.

Ako se sukob nastavi u narednih pola godine, više od devet miliona osoba moglo bi ostati bez pomoći zbog povećanja operativnih troškova i rasta cijena hrane na lokalnom nivou, upozorava Agencija.