Konaković o budžetu: Veći je za 500 miliona KM u četiri godine

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković ocijenio je današnju sjednicu Vijeća ministara BiH jednom od najproduktivnijih u posljednjem periodu, ističući usvajanje budžeta institucija BiH, sporazuma o graničnim prijelazima s Hrvatskom, kao i odluku koja se odnosi na IPA 3 fondove.

Konaković je nakon sjednice izjavio da je budžet institucija BiH za ovu godinu usvojen u iznosu većem od milijardu i po KM, navodeći da je riječ o značajnom rastu u odnosu na 2022. godinu, kada je budžet iznosio nešto više od milijardu KM.

- Budžet je u ove četiri godine porastao skoro 50 posto, odnosno za oko 500 miliona KM, rekao je Konaković.

Prema njegovim riječima, najveći dio povećanja odnosi se na rast plata zaposlenih u državnim institucijama, ali i na kapitalne investicije i nabavku opreme za institucije sigurnosnog sistema. On smatra da rast budžeta predstavlja direktno jačanje državnih institucija, podsjećajući da su zaposleni na državnom nivou ranije bili u neravnopravnom položaju u odnosu na službenike na entitetskim, kantonalnim i lokalnim nivoima vlasti.

Prvi veliki korak

Konaković je posebno izdvojio izvještaj o pregovorima za zaključivanje ugovora između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o graničnim prijelazima, ocijenivši ga veoma važnim za ekonomiju zemlje, a naročito za Unsko-sanski kanton. Naglasio je značaj graničnog prijelaza Izačić, navodeći da su privrednici iz tog dijela zemlje do sada bili u otežanoj poziciji jer su robe koje podliježu inspekcijskom nadzoru ili akcizama mogle prelaziti preko samo dva granična prijelaza u BiH.

- Vrlo sam sretan što smo napravili prvi veliki korak i dobili političku podršku svih subjekata, ali i veoma korektan pristup hrvatske strane - rekao je Konaković, dodajući da će novi aranžman olakšati uvoz i izvoz robe te pozitivno uticati na ekonomiju.

Govoreći o međunarodnoj saradnji, Konaković je izdvojio i Nacrt odluke o ratifikaciji sporazuma između Vijeće ministara Bosne i Hercegovine i Vlada Republike Francuske o djelovanju Francuske razvojne agencije u BiH.

Podsjetio je da je sporazum potpisan tokom njegove nedavne bilateralne posjete Francuska, zajedno sa šefom francuske diplomatije, te naveo da ta agencija u regionu raspolaže značajnim finansijskim sredstvima.

- Otvara se ozbiljan prostor da Vlada Francuske kroz saradnju sa svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini implementira ozbiljne iznose sredstava, što je veoma važno za našu ekonomiju, rekao je Konaković.

Među važnijim tačkama sjednice izdvojio je i usvajanje Nacrta odluke o ratifikaciji sporazuma za IPA 3 program za period 2025-2027, koji bi trebalo da omogući lakši pristup evropskim fondovima institucijama i projektima u Bosni i Hercegovini.

Konaković se osvrnuo i na pitanje izbora novog visokog predstavnika u BiH, ocijenivši da je riječ o trenutno najvažnijoj političkoj temi u zemlji.

Kazao je da očekuje da novi visoki predstavnik bude izabran na način na koji su birani i njegovi prethodnici, odnosno kroz Vijeće za implementaciju mira (PIC), a ne putem Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN), kako to traži bivši predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik.

- To je nemoguće i nikada se neće desiti, kazao je Konaković.

Dodao je da neće doći do poništavanja odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta, što, prema njegovim riječima, potvrđuje puni legitimitet i legalitet Schmidtovih odluka. Naglasio je i da smatra da Schmidtova ostavka nije bila potrebna, navodeći da će se s njim sastati narednih dana.

Govoreći o budućem visokom predstavniku, rekao je da BiH treba osoba koja može zaštititi institucije države, očuvati funkcionalnost sistema i okupiti političke aktere za istim stolom.

- Slažemo se da bonske ovlasti treba koristiti što manje ili nikada, osim u ekstremnim situacijama, ali naša realnost je da takvih situacija ima previše, rekao je Konaković.

Dodao je da novi visoki predstavnik treba imati kapacitet da razgovara sa svim akterima u regionu, uključujući Banju Luka i Srbiju, ali je kritikovao ideje da bi pri izboru trebalo voditi računa o stavovima Rusija.

 Ne uzimamo u obzir

- Rusija nije članica PIC-a, napustila je tu organizaciju i ne finansira je. Ne vidim zašto bi se njen stav uzimao u obzir, rekao je Konaković.

Govoreći o evropskim fondovima i finansijskim aranžmanima, upozorio je da BiH zbog neispunjavanja tehničkih uvjeta i političkih blokada propušta ozbiljna sredstva, uključujući i kreditne linije koje su, kako je rekao, povoljnije od načina na koji se danas zadužuje RS.

Komentirajući uvođenje evropskog Entry/Exit sistema na granicama, Konaković je rekao da je BiH to pitanje otvorila tokom sastanka u Briselu s evropskim ministrima, upozoravajući da bi kilometarske kolone mogle negativno utjecati na turistički promet prema zemljama Evropske unije.

- Hrvatska neće ništa raditi samostalno, a Evropska unija tek sada razumijeva da turisti neće čekati kilometarske kolone, rekao je Konaković.

Dodao je ipak da nije optimista da će u skorije vrijeme doći do promjena ili prolongiranja sistema.