Geometri već vrše mjerenja za nove bušotine na izvorištu Bačevo

Problem vodosnabdijevanja Sarajeva, koje je pod velikim pritiskom zbog dugotrajnih suša, mogao bi uskoro biti ublažen, ako ne i u potpunosti riješen.

Predložena je rekonstrukcija glavnog gradskog izvorišta Bačevo, kojom bi se kapacitet ovog ključnog kompleksa povećao za 10 do 20 posto.

 

Adnan Šerak, direktor KJKP Vodovod i kanalizacija, ističe da je u saradnji sa Građevinskim fakultetom u Sarajevu u izradi elaborat koji će dati dijagnostiku stanja na Bačevu, a potom i ponuditi konkretne smjernice za rekonstrukciju.

 

Kredit EBRD-a

- Bačevo je staro više od 60 godina. U tom periodu skoro da nije bilo nikakvih novih ulaganja. Jedino je u prvoj tranši kredita EBRD-a zamijenjen dio pumpnog sistema. Sada sa Građevinskim fakultetom radimo ozbiljan projekat. Profesori i doktori koji rade na ovome smatraju da će se predloženom rekonstrukcijom osigurati dugotrajnost i održivost sistema, te povećati kapacitet za najmanje 10 do maksimalno 20 posto, kazao je Šerak.

Prvenstveno je predviđena rekonstrukcija bunara, kojih je trenutno u funkciji 29, dok se jedan urušio tokom rata. Rekonstrukcijom bi se, laički rečeno, uklonile nakupine i talog koji se decenijama skupljao u bunarima dubokim po 30 metara, čime bi se povećao njihov obim i priliv vode.

 

 

 

Osim sanacije postojećih, planom koji je u završnoj fazi predviđeno je i kopanje novih bunara kako bi se dodatno pojačali kapaciteti glavnog sarajevskog izvorišta.

Da plan nije samo vizija već rad na terenu, uvjerili smo se i na samom Bačevu, gdje radnici i geometri već vrše mjerenja za nove bušotine.

- To je vrlo izvjesno rješenje i moglo bi se brzo krenuti u realizaciju. Elaborat će biti završen do kraja godine, nakon čega ćemo od Vlade Kantona Sarajevo tražiti sredstva. Riječ je, prema proicjenama, o iznosu od tri-četiri miliona KM, što su relativno mala sredstva, poručuje Šerak.
 

Tri ključne stavke za stabilizaciju sistema

Direktor ViK-a svjestan je da ovo neće riješiti sve probleme sarajevskog vodovoda, posebno jer meteorolozi i za naredne godine predviđaju česte sušne periode. Ključno rješenje, prema njegovim riječima, leži u tri stavke.

Prva je rekonstrukcija Bačeva, koja bi mogla početi već sljedeće godine.

Drugi i najveći problem jeste rekonstrukcija dotrajale vodovodne mreže kroz koju se gube ogromne količine vode.
- Za sistematičnu i ozbiljnu rekonstrukciju mreže trebalo bi ulagati oko 25 miliona KM godišnje. Mi sada imamo desetine, pa i stotine popravki dnevno, ali to su samo privremena rješenja. Ne možete cijev stalno krpiti, u nekim ulicama kompletna mreža se mora promijeniti od nule, objašnjava Šerak.

Treći problem je kontrola potrošnje, odnosno nelegalni priključci i neplaćanje vode.
- Nažalost, to je sveprisutno. Ljudi zalijevaju bašte, pojedini biznisi troše ogromne količine vode, a ne plaćaju je jer su se nelegalno priključili na mrežu, kaže Šerak.

Nije se usudio procijeniti tačan iznos novca koji preduzeće gubi na ovaj način.
 

 

Crna rijeka: Skupo i politički osjetljivo rješenje

O dugoročnim strateškim projektima, poput akumulacije Crna rijeka koja se decenijama spominje u razvojnim planovima Sarajeva, Šerak govori sa oprezom.

Crna rijeka je planirana akumulacija kod Trnova koja bi osigurala dugoročnu stabilnost vodosnabdijevanja.

- S jedne strane, time bismo dobili akumulaciju i dovoljno vode, što je pozitivno. Međutim, negativna strana je što bismo bili ovisni o entitetu Republika Srpska, jer bi dio vodotoka i cijevi prolazio kroz tu teritoriju. Još veći problem je cijena. Projekat je procijenjen na čak 600 miliona KM, što je ogroman novac, naglašava Šerak.

Zaključuje da o takvim rješenjima treba razmišljati i planirati ih, ali da se prvo moraju riješiti gorući, urgentni problemi u gradu.
- Pričati o velikim akumulacijama u ovom trenutku je kao da raspravljate o tome kako da napunite bojler, dok vam česma u kući neprestano curi, plastično je objasnio direktor ViK-a.