Amir Vuk Zec o obnovi austrougarskih zgrada: Nije dovoljno samo ofarbati fasadu

Dotrajale fasade austrougarskih objekata u Sarajevu sve su veći problem, koji, osim sistemskog pristupa i značajnih finansijskih ulaganja, zahtijeva i temeljnu sanaciju samih zgrada, jer obnova vanjskog izgleda bez rješavanja unutrašnjih problema nije dugoročno rješenje, upozoravaju stručnjaci.

Brojne stambene i javne zgrade iz austrougarskog perioda predstavljaju prepoznatljiv dio urbane slike Sarajeva, ali su mnoge suočene s problemima dotrajalosti, nedovoljnog održavanja i posljedica višedecenijskih adaptacija.

O stanju i očuvanosti austrougarskih objekata u Sarajevu za Fenu je govorio arhitekta i saradnik Oslobođenja Amir Vuk Zec, istaknuvši da su oštećenja i propadanje na pojedinim fasadama vidljivi golim okom. 

Međutim, po njegovom mišljenju, mnogo veći problem od fasada je stanje samih zgrada te stoga ističe da je, prije svega, neophodna detaljna rekonstrukcija objekata.

- Stalno ponavljam da nema "šminkanja" fasada dok se zgrade iznutra ne saniraju i ne stabiliziraju. To su objekti stari više od 100 godina, tokom vremena višestruko su pregrađivani, ugrađivane su nove instalacije, ali potrebna im je ozbiljna rekonstrukcija, a ne samo obnova vanjskog izgleda. Da bi bile zdrave izvana, mora se urediti unutrašnjost, kaže Zec.

„Zubar ne postavlja most dok ne dođe do zdravog tkiva“

Takvi i slični radovi su izuzetno zahtjevni i skupi, naglašava arhitekta te pojašnjava da je, prije svega, potrebno ukloniti dotrajalu fasadu i oštećeni malter između cigala, stabilizirati zidove te tek nakon toga pristupiti obnovi i ponovnom postavljanju ornamenata i završnih slojeva.

- U operaciji vam zubar ne postavlja most dok ne dođe do zdravog tkiva. Isto je i sa fasadom, najprije bi trebalo obiti sve što je dotrajalo i doći do zdravog sloja, a tek onda nanijeti novi materijal. Nije dovoljno samo ofarbati fasadu, to najlakše uraditi, kazao je Zec.

Po zakonu, za održavanje fasada odgovorni su etažni vlasnici, odnosno stanari, međutim Zec napominje da je problem dodatno složen kada je riječ o stambenim zgradama iz austrougarskog perioda koje pripadaju Historijskom urbanom krajoliku Sarajeva.

- Zahvate na tim objektima mogu izvoditi samo firme koje posjeduju odgovarajuće licence i odobrenja nadležnih institucija, naglasio je.

Poznati sarajevski arhitekta smatra da buduće vlasti morati posvetiti mnogo više pažnje ovom pitanju, jer je očuvanje austrougarskog graditeljskog naslijeđa odgovornost svih nivoa vlasti, budući da predstavlja važan dio identiteta i kulturnog naslijeđa Sarajeva i BiH.
- Ovi objekti su obaveza ne samo grada i općina, jer su ponos grada i cijele države, poručio je Zec.

 

Ako obrušeni dio povrijedi prolaznika, odgovaraju vlasnici i upravnik

Iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove (KUIP) Kantona Sarajevo u izjavi za Fenu upozorili su da održavanje fasada objekata iz austrougarskog perioda, odnosno održavanje fasada objekata koji su pod zaštitom, predstavlja problem koji postaje sve izraženiji.

Kako su naveli, za održavanje fasada austrougarskih zgrada odgovorni etažni vlasnici koji te poslove obavljaju putem upravnika zgrade, odnosno firme zadužene za upravljanje i održavanje objekta,  dok su grad i općine obavezni planirati budžetska sredstva za nužne popravke.

Na pitanje ko je odgovoran u slučaju da dođe do obrušavanja fasade, kada postoji neposredna opasnost po sigurnost ljudi i imovine, kazali su da je to upravnik zgrade, koji je dužan hitno intervenirati i poduzeti isključivo neophodne radove radi otklanjanja opasnosti.

- Ukoliko obrušeni dio fasade povrijedi prolaznika, odgovornost snose etažni vlasnici, odnosno upravnik zgrade ako je bio upoznat s oštećenjem, a propustio je da izvrši hitnu intervenciju - pojasnili su.

Kao najveći problem u rješavanju pitanja dotrajalih fasada austrougarskih objekata u Kantonu Sarajevo u KUIP-u vide nedostatak sistemskog pristupa.

Austrougarski period (1878-1918) obilježio je intenzivnu urbanizaciju Sarajeva. Tada su izgrađene brojne javne, stambene i poslovne zgrade koje su gradu dale prepoznatljiv srednjoevropski izgled, uz istovremeno zadržavanje orijentalnog naslijeđa.
Historijski urbani krajolik Sarajeva upisan je 2020. godine na UNESCO-ovu Tentativnu listu svjetske baštine, čime je dodatno potvrđena vrijednost graditeljskog naslijeđa nastalog kroz različite historijske periode, uključujući i austrougarsko doba.