Thaci proglašen krivim prema četiri tačke optužnice, osuđen na 25 godina

Specijalni sud za Kosovo sa sjedištem u Haagu izrekao je prvostepenu presudu u predmetu protiv bivšeg komandanta Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) i nekadašnjeg predsjednika Kosova Hashima Thaçija, te još trojice bivših visokorangiranih čelnika OVK - Kadrija Veselija, Rexhepa Selimija i Jakupa Krasniqija.

Hashim Thaci proglašen krivim po tački tri (protivzakonito ili proizvoljno hapšenje i lišenje slobode, kao ratni zločin), po tački 5 za surovo postupanje kao ratni zločin, po tački 7 za mučenje kao ratni zločin, po tački 9 za ubistvo kao ratni zločin. Thaci je osuđen na jedinstvenu kaznu od 25 godina zatvora.

Jakup Krasniqi osuđen je na jedinstvenu kaznu od 25 godina. Kadri Veselji osuđen je na jedinstvenu kaznu od 18 godina, u koju se uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru. Rexhep Selimi je osuđen na jedinstvenu kaznu od 13 godina zatvora, u koju se uračunava vrijeme provedeno u pritvoru.

Nakon više od tri godine suđenja, vijeće je izreklo presudu za optužbe koje četvorku terete za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, uključujući ubistva, mučenja, prisilne nestanke i nezakonita zatočenja tokom i nakon rata na Kosovu 1998. i 1999. godine.

Sva četvorica optuženih negirali su krivicu, dok je Tužilaštvo za svakog od njih tražilo po 45 godina zatvora.

Tužilaštvo je tvrdilo da su optuženi imali vodeće uloge u strukturiranoj organizaciji koja je upravljala sa više od 50 pritvorskih objekata namijenjenih zlostavljanju i ubistvima političkih i etničkih protivnika.

S druge strane, odbrana je isticala da je OVK bila labavo organizovan pokret bez jasne komandne hijerarhije, zbog čega optuženi ne mogu snositi pojedinačnu i komandnu odgovornost.
Sudskim vijećem predsjedavao je Charles Smith iz Sjedinjenih Američkih Država, koji je tokom izricanja presude obrazložio zaključke donesene na osnovu postupka u kojem su predstavljena svjedočenja 273 svjedoka. Prihvaćeno je 5.467 dokaznih predmeta, formalno je uzeto u obzir 1.017 pravosnažno utvrđenih i 29 usaglašenih činjenica, dok transkript postupka ima 29.238 stranica. U procesu je učestvovalo i 156 žrtava.

Vijeće je zaključilo da su sva četvorica optuženih imala isti zajednički kažnjivi cilj, da su značajno doprinijela njegovom provođenju te da su imala namjeru da budu počinjena krivična djela povezana s tim ciljem.

Prema presudi, četvorica optuženih krivično su odgovorna za ratni zločin proizvoljnog lišavanja slobode nad 385 osoba, okrutnog postupanja prema 49 osoba, mučenja 303 osobe i ubistva 96 osoba.

Dokazana ubistva najmanje 96 osoba

Vijeće je utvrdilo da su pripadnici OVK između aprila 1998. i 20. juna 1999. u 12 općina na Kosovu i na jednoj lokaciji u sjevernoj Albaniji svojim postupcima izazvali smrt najmanje 96 osoba koje nisu aktivno učestvovale u neprijateljstvima.

Neke žrtve ubijene su vatrenim oružjem, dok su druge preminule od posljedica teških premlaćivanja. Tijela pojedinih žrtava nikada nisu pronađena.

Sud je zaključio da je Tužilaštvo van razumne sumnje dokazalo ratni zločin ubistva iz devete tačke optužnice.

Vijeće je također zaključilo da su pripadnici OVK najmanje 385 osoba proizvoljno uhapsili i držali u zatvoreničkim objektima pod njihovom kontrolom u 14 općina na Kosovu i na lokacijama u dvije oblasti sjeverne Albanije.

Mnoge žrtve hapšene su u svojim domovima ili na putevima, nakon čega su odvođene u zatočeničke objekte. Prema nalazima vijeća, ljudi su tokom hapšenja premlaćivani, vrijeđani, vezivani i stavljani su im povezi preko očiju. Mnogi su označavani kao saradnici Srba, špijuni ili izdajnici.

Više od 300 ljudi bilo izloženo mučenju

Vijeće je utvrdilo da je najmanje 348 ljudi bilo izloženo okrutnom postupanju, dok su najmanje 303 osobe bile mučene.

Zatvorenici su držani u različitim objektima, među kojima su bile nekadašnje škole, štale i podrumi. U pojedinim slučajevima nije bilo odgovarajućih mjesta za spavanje, dovoljno hrane i vode, medicinske pomoći niti pristupa toaletu.

Sud je utvrdio i fizičko zlostavljanje zatvorenika. Prema obrazloženju presude, zatvorenici su udarani kundacima pušaka, palicama, motkama, drškama sjekira, metalnim šipkama i električnim kablovima. Neki su vješani za noge i premlaćivani dok su visjeli naglavačke, dok su drugi bili prisiljavani da se međusobno tuku.

Vijeće je zaključilo da je Tužilaštvo van razumne sumnje dokazalo ratne zločine mučenja nad najmanje 303 osobe i okrutnog postupanja prema najmanje 49 osoba.

Nije dokazan uslov za zločine protiv čovječnosti

Drugačiji zaključak donesen je kada je riječ o optužbama za zločine protiv čovječnosti.

Vijeće je utvrdilo da su pripadnici OVK od aprila 1998. do augusta 1999. činili nasilje i zlostavljali civile širom Kosova i u dijelovima sjeverne Albanije pod kontrolom OVK. Zaključeno je i da su ti postupci predstavljali sistematski napad i napad širih razmjera.

Međutim, Tužilaštvo, prema zaključku vijeća, nije van razumne sumnje dokazalo da je taj napad bio usmjeren protiv civilnog stanovništva, što je bio potreban uslov za zločine protiv čovječnosti.

Vijeće je navelo da je postojala politika ili plan usmjeren prema osobama koje su smatrane protivnicima, ali da su žrtve birane na osnovu individualnih faktora, a ne zbog pripadnosti određenoj civilnoj populaciji.

Sud utvrdio pojedinačne uloge četvorice optuženih

Za Hashima Thaçija vijeće je zaključilo da je, kao član Glavnog štaba i šef Direkcije za politička pitanja, imao ključnu ulogu u formulisanju i provođenju zajedničkog kažnjivog cilja. Utvrđeno je i da je lično učestvovao u hapšenju, zatvaranju i ispitivanju 13 poslanika u Ćirezu i Banjici.

Kadri Veseli je, prema zaključku vijeća, kao šef Direkcije za obavještajne poslove značajno doprinosio zajedničkom cilju. Ta direkcija prikupljala je informacije o osobama za koje se sumnjalo da su saradnici protivničke strane te ih pratila i "neutralisala".

Za Rexhepa Selimija utvrđeno je da je imao manje ovlaštenja nad pripadnicima OVK od ostalih optuženih, ali da je igrao ključnu ulogu u formiranju operativnih zona i jedinica. Vijeće je zaključilo da je učestvovao i u hapšenju i zatvaranju 13 poslanika.

Jakup Krasniqi je, prema nalazima vijeća, podsticao krivična djela protiv osoba koje su smatrane protivnicima. Sud je utvrdio da je znao za protivpravna hapšenja, zatvaranja, zlostavljanja i ubistva, ali da nije poduzeo djelotvorne mjere da ih spriječi, istraži ili kazni počinioce.

Sud odlučuje o visini kazni

Prilikom određivanja kazni vijeće razmatra težinu i posljedice krivičnih djela, prirodu i stepen učešća svakog optuženog, njihove lične okolnosti te druge otežavajuće i olakšavajuće okolnosti.

Predsjedavajući Smith naveo je da vijeće počinjena krivična djela smatra djelima velikih razmjera i veoma teške prirode.

Kao jedan od razloga navedeno je da su zločini počinjeni u 14 općina na Kosovu i na lokacijama u dvije oblasti sjeverne Albanije.

"Pripadnici OVK uhapsili su i proizvoljno lišili slobode najmanje 385 osoba, podvrgli ih okrutnom i nehumanom postupanju i mučenju, a njih 96 ubili", naveo je predsjedavajući.

Tokom obrazlaganja presude Smith je govorio i o zastrašivanju svjedoka. Kazao je da su neki svjedoci povukli ranije izjave, izbjegavali govoriti o činjenicama koje su prethodno navodili, mijenjali iskaze ili lagali vijeću. Istovremeno je istakao da je većina svjedoka pokazala veliku hrabrost i odlučnost te da su neki svjedočili uprkos zastrašivanju i pokušajima da budu spriječeni u davanju iskaza.