Studenti u Srbiji se bune već dvije godine, hoće li u nedjelju preuzeti vlast?
M. Ba. |
Nakon gotovo dvije godine protesta, studentski pokret izlazi s vlastitom izbornom listom i pokušava nezadovoljstvo građana pretvoriti u političku promjenu. Ishod izbora mogao bi odrediti budući odnos snaga u Srbiji.
Dodajte Oslobodjenje.ba u omiljene izvore na Google-u
Studentski pokret u Srbiji priprema se za ozbiljan izborni izazov vlasti Aleksandra Vučića, nakon gotovo dvije godine protesta obilježenih zahtjevima za odgovornost, borbu protiv korupcije i demokratske promjene.
Studenti izlaze s vlastitom listom kandidata, nadajući se da bi nezadovoljstvo građana moglo dovesti do promjene političkog odnosa snaga u zemlji, piše Guardian.
U beogradskom naselju Krnjača studentski volonteri obilaze domaćinstva, razgovaraju s građanima i bilježe njihovu podršku pomoću mobilne aplikacije. Njihova kampanja dio je pokreta Student List, koji se nakon višemjesečnih protesta priprema za učešće na parlamentarnim izborima. Prema izvještajima s terena, građani često izražavaju nezadovoljstvo stanjem u društvu, a među najčešćim problemima navode korupciju, lošu infrastrukturu i nejednaku raspodjelu ekonomskih koristi.
Studenti se nadaju da bi mogli ponoviti politički preokret kakav se, prema navodima iz izvještaja, dogodio u susjednoj Mađarskoj pobjedom nad političkim saveznikom Vučića, Viktorom Orbánom. Ipak, istraživanja javnog mnijenja daju različite rezultate, zbog čega ishod izbora ostaje neizvjestan. Pojedini posmatrači upozoravaju i na mogućnost postizbornih tenzija ukoliko političke strane ne prihvate rezultate kao legitimne.
Korupcija i odgovornost u središtu protesta
Jedna od glavnih poruka studentskog pokreta usmjerena je protiv korupcije i navodnih veza vlasti s organizovanim kriminalom. Slogan „Srbija ili mafija?“ odražava nezadovoljstvo dijela građana političkim sistemom i načinom upravljanja državom. Vlast, s druge strane, odbacuje optužbe i tvrdi da se bori protiv organizovanog kriminala.
Nezadovoljstvo građana vidljivo je i u svakodnevnim problemima. U Krnjači se stanovnici žale na loše stanje mosta koji povezuje naselje s centralnim dijelovima Beograda, kao i na kanalizacioni sistem koji često ne funkcioniše tokom obilnih padavina. Iako srbijanska ekonomija bilježi rast, dio građana smatra da koristi tog rasta nisu ravnomjerno raspoređene, dok su javni prostori i infrastruktura u pojedinim dijelovima zemlje zapušteni.
Okidač za masovne studentske proteste bila je tragedija na željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine, kada se urušila betonska nadstrešnica i usmrtila 16 osoba. Prema navodima iz izvještaja, sumnje su usmjerene na propuste tokom rekonstrukcije objekta, dok pitanje odgovornosti nadležnih nije dobilo konačan epilog koji bi zadovoljio demonstrante. Protesti su se proširili širom zemlje nakon što su studenti i građani počeli organizovati blokade i komemorativna okupljanja.
Neobična izborna strategija
Studentski pokret u početku se distancirao od tradicionalnih opozicionih stranaka i izbjegavao klasičnu hijerarhiju. Takav pristup omogućio mu je da se predstavi kao širi građanski pokret, a ne kao projekat jedne političke ličnosti ili stranke.
Kandidati za izbornu listu birani su uz učešće univerzitetskih fakulteta i plenuma studentskog pokreta, a među njima su, prema izvještaju, akademici, poljoprivrednici i predstavnici drugih profesija.
Aleksandar Vučić, koji je godinama dominirao političkim životom Srbije, suočava se s izazovom pokreta koji koristi drugačije metode organizovanja i mobilizacije građana. Nakon što je najavio odlazak s predsjedničke funkcije i raspisivanje prijevremenih izbora, studenti su odgovorili formiranjem vlastite liste. Prema navodima iz izvještaja, Vučićev politički saveznik i vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) i dalje imaju značajnu podršku, ali pojedina istraživanja ukazuju i na rastući potencijal studentskog pokreta.
Ishod izbornog nadmetanja mogao bi imati značajne posljedice za političku budućnost Srbije. Dok studenti pokušavaju nezadovoljstvo građana pretvoriti u izbornu podršku, ostaje otvoreno pitanje hoće li njihov nekonvencionalni pristup biti dovoljan da promijeni odnos snaga u zemlji.
Komentari (0)
Nema komentara
Budite prvi koji će komentarisati ovaj članak.