Radioaktivnost u Gospiću skočila za 961%, struka u Hrvatskoj nema odgovor

U POVRŠINSKOM sloju tla na mjernoj točki u Gospiću prošle je godine zabilježena gotovo 11 puta veća koncentracija radioaktivnog stroncija-90 po četvornom metru nego 2023. godine, pokazuju redoviti godišnji izvještaji zagrebačkog Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada (IMI), objavljeni na stranicama MUP-a  a prenosi Index.

Objavljena aktivnost po četvornom metru porasla je s 24,5 na 260 bekerela, odnosno za čak 961 posto. Drastično je porasla i koncentracija stroncija-90 (Sr-90) po kilogramu materijala na gospićkoj mjernoj točki: od 0,605 bekerela po kilogramu 2023. do 4,08 bekerela 2025. godine, ili gotovo sedam puta.

Promjena ne znači da je nastalo radioaktivno onečišćenje

Treba odmah naglasiti da ne postoje dokazi koji bi upućivali na vezu stroncija-90 s ilegalnim otpadom u bivšem PPK Velebit u Bilajskoj ulici u Gospiću, niti ova promjena sama po sebi znači da je nastalo radioaktivno onečišćenje ili da je ugroženo zdravlje stanovnika. Mjerna točka u Gospiću nalazi se oko 7,6 kilometara jugozapadno od PPK Velebit i dosad nema dokaza koji bi potvrdili vezu između te dvije lokacije.

Stroncij-90 je radioaktivni oblik istoimenog kemijskog elementa, srebrnastobijelog metala. To znači da se njegova atomska jezgra s vremenom raspada i pritom oslobađa zračenje koje može oštetiti žive stanice. Stroncij-90 ne postoji izvorno u prirodi, nego nastaje cijepanjem atomskih jezgri, primjerice u nuklearnim reaktorima i pri eksplozijama nuklearnog oružja.

"Sav Sr-90 u okolišu u RH posljedica je katastrofe u Černobilu 1986. Sr-90 ima vrijeme poluraspada od 28,8 godina. Istekom vremena poluraspada aktivnost i količina radionuklida padne na polovicu početne, pa ne iznenađuje da je Sr-90 i dalje prisutan u Hrvatskoj - ima ga još otprilike 38% od količine koja je bila početno deponirana.

Taj radionuklid je antropogen, nastaje fisijom urana-235. Sr-90 je u okoliš dospio iz atmosfere, preko radioaktivnog oblaka, te se nakupio u površinskom sloju. Stoga ne iznenađuje da ga tamo i najviše ima, jer u dublje slojeve širi se sporim procesom difuzije", stoji u odgovoru IMI-jeva Zavoda za zaštitu od zračenja na Indexov upit.

Gospić jedini bilježi drastičan rast od 2023.

Podrijetlo stroncija-90 je objašnjeno, ali nema odgovora zašto je njegova koncentracija na površini u posljednje tri godine enormno porasla samo u Gospiću. Među pet mjernih lokacija koje smo usporedili, Gospić je 2023. imao najmanju površinsku vrijednost stroncija-90, a dvije godine poslije najveću. 

Dok je između 2023. i 2025. ta vrijednost u Zadru, Osijeku, Buzetu/Puli i Opuzenu pala, u Zagrebu je porasla približno 92 posto, a u Gospiću 961 posto - ističe Index.