Novi prijedlog zakona - dovoljno je da se izjasnite kao Srbin i dobijate pasoš Srbije

Poslanici Pokreta socijalista Aleksandra Vulina uputili su Skupštini Srbije Predlog zakona o državljanstvu prema kojem bi svako ko se izjasni kao Srbin automatski dobio pasoš Srbije. Dok predlagači tvrde da bi ovaj akt doprinio jačanju Srbije i boljem povezivanju sa dijasporom, uvid u prijedlog izaziva bojazan da bi mogao da bude novo oružjee u tzv. uvozu birača i novim predizbornim manipulacijama.

Advokat Rodoljub Šabić smatra da bi rješenje, prema kojem bi se uslov za sticanje državljanstva sveo praktično samo na izjavu o pripadnosti narodu, sigurno otvorilo mogućnost i za dodatne zloupotrebe. Podsjeća da bi svako ko na ovaj način stekne državljanstvo automatski stekao pravo da bira i bude biran na nekim budućim izborima.

Četiri osnova

U Predlogu zakona o državljanstvu Republike Srbije, koji su poslanici Đorđe Komlenski i Bojan Torbica podnijeli Skupštini Srbije početkom maja, kao jedan od osnova za sticanje državljanstva uvodi se i pripadnost srpskom narodu.

Naime, dosadašnji zakon predviđa da se državljanstvo Srbije može steći po četiri osnova: porijeklom, rođenjem na teritoriji Srbije, prijemom i po međunarodnim ugovorima. Novi prijedlog uvodi i peti osnov - pripadnost srpskom narodu.

Po ovom osnovu, kako se precizira, državljanstvo stiče iseljenik ili njegov potomak ako su navršili 18 godina, nije im oduzeta poslovna sposobnost i podnesu dokaz o pripadnosti srpskom narodu.

Prijedlogom zakona je također precizirano da državljanstvo Srbije stiče i pripadnik srpskog naroda rođen u drugoj republici bivše SFRJ, koji je imao državljanstvo te republike ili je državljanin druge države nastale na teritoriji bivše SFRJ, kao i njegov potomak bez obzira na mjesto rođenja, državljanstvo i prebivalište.

Dokazom o pripadnosti srpskom narodu smatra se javna isprava ili podatak iz službene evidencije nadležnog državnog organa države čiji je podnosilac zahtjeva državljanin ili druge države iz koje na nesumnjiv način proizlazi da se lice izjasnilo kao pripadnik srpskog naroda. Ti dokazi mogu biti izvodi iz matičnih knjiga, uvjerenja, potvrde i druge javne isprave, ali i drugi podaci iz službenih evidencija.

Pošto ne postoji nikakav poseban rok za sticanje izbornog prava, dobijanjem državljanstva na ovaj način određena osoba bi automatski imala pravo da bira i bude birana na nekim budućim izborima.

Problematičan prijedlog

Advokat i pravni analitičar Rodoljub Šabić kaže za Nova.rs da je čak i samo površan pogled na sadržinu tog akta dovoljan za zaključak da je njegova sadržina problematična. Ocjenjuje da njegovo predlaganje nije opravdano ni sa stanovišta formalnih uslova ni sa stanovišta stvarnih interesa Republike Srbije.

- Važeći Zakon o državljanstvu u delu u kojem uređuje prijem u državljanstvo već daje bitno olakšane mogućnosti za sticanje državljanstva pripadnicima srpskog naroda koji žive van Srbije. Eventualno usvajanje novih zakonskih rješenja, ako bi u praksi uslov za sticanje sveli praktično samo na ličnu izjavu o pripadnosti narodu i državi, sigurno bi dalo mogućnost i za dodatne zloupotrebe i vrlo značajno širenje kruga ljudi koji imaju i ostvaruju pravo na državljanstvo, objašnjava Šabić.

Dodaje da je na prvi pogled jasno da predloženi zakon nije u skladu sa Poslovnikom skupštine, odnosno da ga krši. Kao primjer navodi da se predlaže usvajanje zakona po hitnom postupku iako akt više nego očigledno ne ispunjava poslovnikom predviđene uslove za to.

Upozorava da se potpuno ignoriše poslovnička obaveza davanja izjave u vezi sa usaglašenošću prijedloga sa pravom Evropske unije, kao i da sam akt nije u skladu sa metodologijom za izradu propisa koju je donijela Skupština Srbije.

- Potpuno nepotrebno, umjesto eventualnih izmena ili dopuna, predlaže se kompletno nov i veoma obiman zakon, iako sami predlagači u obrazloženju navode da postojeći zakonski okvir najvećim delom nije menjan. Ovaj akt ne zaslužuje da bude razmatran, verujem i da neće biti. Prijedlog je samo još jedan pokušaj da stranka kojoj pripadaju potvrdi svoj angažman na planu stvaranja srpskog sveta, zaključuje Šabić.

Dva seta zakona

Skupština Srbije je, podsjetimo, od početka godine usvojila dva seta različitih zakona, takozvane Mrdićeve i Petrašinovićeve zakone, koje su također predložili direktno poslanici vladajuće stranke, a za koje je i domaća i međunarodna javnost upozorila da imaju ozbiljne nedostatke.

Početkom maja usvojen je set izmjena i dopuna izbornih zakona na prijedlog poslanika naprednjaka Miroslava Petrašinovića. Dok je obrazloženje vlasti bilo da se tako formalno usvajaju preporuke ODIHR-a, stručna javnost i posmatrači upozoravaju da se suštinski radi o izigravanju izbornih pravila.

Nešto ranije, početkom godine, parlament je usvojio set izmjena pravosudnih zakona koje je predložio poslanik SNS-a Uglješa Mrdić. Dok su naprednjaci tvrdili da se novim rješenjima jača pravosudni sistem, stručna javnost, ali i Evropska komisija, još prije usvajanja upozoravali su da se na ovaj način ugrožava nezavisnost tužilaštva i da su ovi zakoni suprotni ključnim evropskim vrijednostima.