Nizozemska sprema veto Srbiji, novi korak ka Evropskoj uniji pod znakom pitanja

Pokušaj Evropske komisije da ove sedmice pokrene novi korak u pristupnim pregovorima Srbije s Evropskom unijom mogao bi naići na ozbiljnu prepreku. Na sastanku ambasadora država članica u Bruxellesu Komisija planira zatražiti saglasnost za otvaranje novog pregovaračkog klastera, ali nekoliko zemalja nije uvjereno da su ispunjeni uslovi za takvu odluku.

Prema informacijama do kojih je došao POLITICO, Nizozemska je spremna uložiti veto, a više diplomata i zvaničnika navelo je da prijedlog vjerovatno neće dobiti jednoglasnu podršku svih 27 članica EU.

Rasprava o Srbiji istovremeno je otvorila i šire pitanje proširenja Evropske unije. Dio evropskih zvaničnika smatra da proces prijema novih članica treba posmatrati i kroz geopolitičku prizmu, kao instrument približavanja zemalja regiona Evropskoj uniji i udaljavanja od konkurentskih sila. Nasuprot tome, pojedine države članice upozoravaju da kandidati ne bi trebali biti nagrađivani prije nego što ostvare vidljiv napredak u oblasti demokratije, pravosuđa i vladavine prava.

Otvaranje trećeg pregovaračkog klastera omogućilo bi nastavak razgovora o usklađivanju srbijanskog zakonodavstva s pravilima jedinstvenog evropskog tržišta. To uključuje pitanja prekograničnih usluga, priznavanja stručnih kvalifikacija i mjere kojima bi se olakšalo poslovanje između država.

Otvaranje Klastera 3 u pristupnim pregovorima Srbije s EU odavno se trebalo dogoditi. Srbija na ovoj tački stoji gotovo pet godina. Teško je tvrditi da sve reforme koje je srpska državna uprava provela od 2022. godine ne zaslužuju barem ovaj skromni napredak u procesu - izjavio je srbijanski ministar za evropske integracije Nemanja Starović.

On smatra da bi novo odgađanje predstavljalo izgubljenu priliku za dodatne reforme.

Bilo bi to najbolji mogući poklon antievropskim političkim snagama, kako u Srbiji, tako i širom kontinenta - poručio je.

Dio članica ostaje skeptičan

Evropska komisija već duže vrijeme zagovara otvaranje novog klastera, ali bez saglasnosti svih država članica odluka ne može biti donesena. Dosadašnji zastoj uglavnom je bio povezan sa zabrinutošću zbog stanja ljudskih prava u Srbiji.

Nizozemska, međutim, prema navodima diplomata, i dalje nije spremna podržati otvaranje novih pregovaračkih poglavlja. Diplomatski izvori iz još dvije članice EU naveli su da ne očekuju skoro pomjeranje sa sadašnje pozicije.

Jedan od diplomata ocijenio je da bi napredak Srbije, koja održava bliske veze s Rusijom, poslao pogrešnu poruku u trenutku kada Ukrajina i Moldavija još nisu otvorile sve formalne pregovaračke klastere.

Drugi diplomata kritičan prema prijedlogu izjavio je da koncept proširenja kao „geopolitičkog alata“ funkcioniše samo dok kandidati čekaju članstvo.

To funkcioniše dok stvarno ne uđu, a onda to postane glavobolja geopolitičkih razmjera - rekao je.

Komisija šalje različite poruke

Prošlog mjeseca Skupština Srbije usvojila je niz izmjena zakona kojima su ublažena pojedina rješenja donesena početkom godine. Pravni stručnjaci ranije su upozoravali da su ti propisi mogli oslabiti nezavisnost pravosuđa i borbu protiv korupcije.

Zvaničnici također navode da je usvojeno gotovo dvadeset zakonskih izmjena radi usklađivanja s pravilima Evropske unije, uključujući unapređenje upravljanja evropskim fondovima i prilagođavanje pravilima unutrašnjeg tržišta.

U internom dokumentu dostavljenom ambasadorima država članica pred sastanak u Bruxellesu, a u koji je POLITICO imao uvid, Evropska komisija navodi da je „Srbija nedavno provela značajne elemente obaveza“ preuzetih prema Bruxellesu.

Komisija je zaključila da je Beograd tim potezima ispravio nazadovanje koje je nastalo nakon usvajanja spornih zakona u januaru i da bi proces pristupanja trebao biti nastavljen.

Ipak, svega nekoliko sedmica ranije, u drugom povjerljivom izvještaju, Komisija je upozorila na ozbiljne probleme u oblasti ljudskih prava.

U tom dokumentu navodi se da je „pojačan pritisak na organizacije civilnog društva i novinare“, uključujući kampanje protiv pojedinaca i organizacija koje se bave pitanjima vladavine prava i borbe protiv korupcije.

Izvještaj je također konstatovao da nije ostvaren napredak u više velikih korupcijskih slučajeva. Među njima se navodi i istraga o urušavanju betonske nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu, u nesreći u kojoj je poginulo 16 osoba i koja je pokrenula protestni pokret širom Srbije.

Bruxelles razmatra alternativne mjere

Ukoliko države članice ne podrže otvaranje novog klastera, Evropska komisija razmatra druge načine da nagradi Srbiju za usvojene zakonske promjene.

Prema riječima dvojice zvaničnika, u pripremi je lista mogućih mjera, ali se ne očekuje da bude predstavljena prije općih izbora koji bi mogli biti održani narednih mjeseci.

Političku neizvjesnost dodatno je pojačala najava predsjednika Aleksandra Vučića da se povlači s funkcije predsjednika te da bi se mogao kandidirati za premijera.

Srbijanski ministar vanjskih poslova Marko Đurić poručio je da njegova zemlja ostaje posvećena evropskom putu.

Ostajemo u potpunosti predani daljnjim reformama i ohrabrila bi nas odluka temeljena na zaslugama koja bi priznala te napore. U slučaju Srbije proširenje je očito obostrano korisno, to je čin strateške vizije. Dovoljno je pogledati kartu - rekao je Đurić za POLITICO.

Dodao je da su u posljednjem periodu poduzeti značajni zakonodavni i institucionalni koraci.

Nedavno smo poduzeli važne zakonodavne i institucionalne korake kako bismo ojačali vladavinu prava, čime smo direktno odgovorili na preporuke Evropske komisije - istakao je.