Naučni časopis objavio: Srbija dobila najobrazovaniji parlament na svijetu

Srbija bi uskoro mogla dobiti jednu od najobrazovanijih političkih institucija na svijetu. 

Nakon izborne pobjede studentskog pokreta, u Narodnu skupštinu ulazi generacija naučnika, univerzitetskih profesora, ljekara i istraživača, od kojih mnogi prvi put ulaze u politiku. 

Njihov dolazak otvara očekivanja o velikim promjenama, ne samo u načinu upravljanja državom nego i u oblasti nauke, obrazovanja i akademskih sloboda, koje su, prema ocjenama tamošnjih istraživača, godinama bile pod političkim pritiskom.

Kako piše naučni časopis Science, među novoizabranim predstavnicima nalaze se astrofizičar koji proučava evoluciju galaksija, elektrotehnički inženjer koji je učestvovao u dizajniranju robota, organski hemičar koji je tokom pandemije radio na lijekovima protiv COVID-19, istraživači obrazovanja, sociolozi, politolozi, ekonomisti, ljekari i medicinski istraživači.

Nakon što je studentski pokret opozicije pobijedio na izborima 25. oktobra, lista pod nazivom "Studentska lista – Studenti pobeđuju" osvojila je 141 od ukupno 250 mjesta u Narodnoj skupštini Srbije. Desetine izabranih dolaze iz akademske zajednice, a više od polovine ima doktorat ili diplomu medicine.

Pred ovom grupom sada je zadatak formiranja vlade i određivanja novog političkog kursa Srbije nakon 13 godina populističke i autoritarne vladavine Aleksandra Vučića, najprije kao premijera, a potom i predsjednika države.

Studentska lista obećala je borbu protiv korupcije, uspostavljanje sistema zasnovanog na stručnosti, odgovornosti i vladavini prava.

Naučnici umjesto političara

Pobjednički pokret nastao je iz studentskih protesta širom Srbije, pokrenutih nakon pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu u novembru 2024. godine, kada je poginulo 16 osoba. Studenti su tragediju povezivali s korupcijom u javnom sektoru i zahtijevali transparentnost i pravdu.

Kako njihovi zahtjevi nisu ispunjeni, protesti su postajali sve masovniji, a podršku su im pružili akademska zajednica, nastavnici i šira javnost. Do maja 2025. godine studenti su počeli tražiti vanredne izbore i sastavljati listu kandidata.

Umjesto da se sami kandiduju, studenti su okupili ljude kojima vjeruju. Osim akademskih radnika, na listi su se našli poljoprivrednici, pravnici, umjetnici, nastavnici, pa čak i bivši košarkaš.

Na vrhu liste kandidata nalazi se Ilija Srdanović, kardiolog, ali on nije zvanični lider pokreta, a njegova buduća uloga u politici još nije poznata. Iako bi neki od izabranih akademskih radnika mogli postati profesionalni političari, mnogi će vjerovatno nastaviti svoje naučne karijere. Naime, propisi u Srbiji omogućavaju zastupnicima da obavljaju i druge poslove, ukoliko ne postoji sukob interesa.

Iako većina novih zastupnika nema nikakvo političko iskustvo, njihova stručnost mogla bi biti od velike koristi u reformi Srbije, smatra Željko Popović, molekularni biolog s Univerziteta u Novom Sadu.

Univerziteti očekuju povratak akademskih sloboda

Naučnici se nadaju da će najavljene promjene obuhvatiti i akademsku zajednicu. Vlada Aleksandra Vučića bila je suočena s optužbama da vrši pritisak na univerzitete i naučnike kako bi podržavali njene politike, ali i da u upravljačka tijela univerziteta postavlja političke saveznike.

Pojedini akademski radnici koji su ocijenjeni kao nelojalni vlastima ostali su bez posla.

- Univerzitet mora biti slobodan da razmišlja, provodi istraživanja i iznosi kritike, bez straha od političkih posledica, kaže Marija Lesjak, hemičarka s Univerziteta u Novom Sadu koja je također izabrana u parlament.

Kao jedan od izvora političkog pritiska navodi se centralizirani sistem finansijskog upravljanja, kroz koji sve transakcije prolaze preko državnog trezora. Takav sistem, prema njenim riječima, fakultetima značajno ograničava mogućnost samostalnog upravljanja novcem i planiranja vlastitog razvoja.

Istraživači žele i pravedniji sistem raspodjele sredstava za nauku.

- Sredstva su često dodeljivana na osnovu političkih ili ličnih veza, a ne stručnosti i zasluga, što je ozbiljno narušilo kvalitet naučnog rada, kaže Miodrag Krmar, fizičar s Univerziteta u Novom Sadu koji je bio kandidat Studentske liste.

Studentska lista najavljuje promjene i u ovoj oblasti. Njihov program predviđa stabilnije i predvidljivije finansiranje nauke, nezavisni Fond za nauku, ukidanje političkog miješanja u evaluaciju istraživačkih projekata, kao i podršku naučnicima koji rade u inostranstvu, a žele se vratiti u Srbiju.

Vučić više ne može biti predsjednik

Nakon izborne pobjede, pokret sada mora odabrati mandatara za sastav nove vlade. U Srbiji se očekuju i predsjednički izbori, vjerovatno do kraja ove godine.

Vučić, koji je već odslužio dva predsjednička mandata i nema pravo ponovo se kandidovati, podnio je ostavku u septembru, nadajući se da će pobijediti na parlamentarnim izborima i preuzeti funkciju premijera.

Popović upozorava da transformacija naučnog sektora u Srbiji neće biti jednostavna niti brza.

Ipak, smatra da su studenti dali inspirativan primjer i pokazali akademskoj zajednici, ali i ostatku društva, da su promjene moguće čak i kada se čini da je populistički lider učvrstio svoju moć.

Nada se i da je podrška akademske zajednice dvogodišnjem otporu promijenila način na koji javnost posmatra naučnike.

Univerzitetski profesori često se doživljavaju kao pripadnici elitnog sloja društva ili kao teret za društvo, ali su tokom protesta izlazili na ulice zajedno sa studentima, nerijetko stajući između njih i policije kako bi ih zaštitili.

- Pokazali smo da smo dio ovog društva, svim svojim srcem i dušom, i da smo spremni učiniti sve kako bismo odbranili naše zajedničke vrednosti i slobodu, poručio je Popović.