NATO žestoko kritikovao Sloveniju, evo šta je u pismu napisao Rutte

Slovenija je od NATO saveza dobila ozbiljno upozorenje zbog načina na koji prikazuje svoje vojne izdatke. U pismu upućenom slovenskom premijeru Robertu Golobu, generalni sekretar NATO-a Mark Rutte upozorio je da niski izdaci Slovenije za odbranu u vremenu sigurnosnih izazova "podrivaju kolektivnu sigurnost" saveza.

Prema navodima NATO-a, stvarni slovenski izdaci za osnovnu odbranu znatno su niži od dva posto BDP-a koje navodi vlada i iznose oko 1,6 posto BDP-a. Savez tvrdi da su zvanične brojke "prenapuhane" za približno 300 miliona eura jer su u obračun uključeni projekti koji ne spadaju u osnovne vojne izdatke prema NATO metodologiji.

U trenutku kada odlazeća slovenska vlada zbog budžetskih pritisaka dodatno smanjuje sredstva za vojsku, NATO je optužio Ljubljanu za manipulaciju podacima. Uredništvo slovenske televizije 24UR objavilo je da je početkom maja dobilo uvid u Rutteovo pismo upućeno Golobu, u kojem se ukazuje na neslaganje između podataka slovenske vlade i NATO metodologije obračuna vojnih izdataka.

Slovenija je u okviru NATO planiranja prijavila da će 2025. godine za osnovnu odbranu izdvajati 2,01 posto BDP-a, što bi predstavljalo povećanje od 51 posto u odnosu na prethodne godine. Međutim, NATO smatra da je taj rast ostvaren tako što su među vojne izdatke uključeni infrastrukturni projekti dvojne namjene, širi sigurnosni programi i pojedine razvojne investicije.

- Stalno niska pozicija Slovenije u području vojnih izdataka u vrijeme krize podriva našu kolektivnu sigurnost, dok nastojimo ravnomjernije rasporediti teret i osigurati snažniju Evropu unutar snažnijeg NATO-a, napisao je Rutte.

On je pozvao Sloveniju da hitno osigura dodatna sredstva i da u planirani cilj od 3,5 posto BDP-a ubraja isključivo izdatke koje NATO priznaje kao osnovne vojne troškove.

Prvi put ostvaren cilj

Iz kabineta Roberta Goloba potvrdili su da je pismo stiglo te poručili da je njegova vlada izdvojila najviše sredstava za odbranu u historiji Slovenije i prvi put dostigla cilj od dva posto BDP-a. Istakli su i da postoje različita tumačenja šta se može računati kao ulaganje u sigurnost i odbranu.

Slovenska vlada tvrdi da sigurnost ne podrazumijeva samo vojnu opremu, već i ulaganja u kritičnu infrastrukturu, cyber sigurnost, energetsku sigurnost i vojnu mobilnost. Navode da se slična pitanja pojavljuju i u drugim članicama NATO-a.

Ministarstvo odbrane Slovenije saopćilo je da je država 2025. godine za odbranu izdvojila 1,438 milijardi eura ili 2,04 posto BDP-a. U taj iznos uključeni su troškovi Ministarstva odbrane, vojnih penzija, Ureda za zaštitu tajnih podataka te projekti drugih ministarstava i državnih kompanija važnih za odbranu.

Dva pogleda

Na slovenskom Ministarstvu odbrane priznaju da postoje dva različita pogleda na dio troškova koji se odnose na projekte drugih ministarstava. Tvrde da se radi o ulaganjima u logistiku i operativnost važnim i za Slovensku vojsku i za NATO, dok ih NATO uglavnom tretira kao šire sigurnosne investicije, a ne kao osnovne vojne izdatke.

NATO članice su prošle godine dogovorile da do 2035. godine za osnovnu odbranu izdvajaju najmanje 3,5 posto BDP-a, a zajedno sa širim sigurnosnim ulaganjima ukupno do pet posto BDP-a. Ukoliko se potvrdi NATO procjena da Slovenija trenutno izdvaja tek oko 1,6 posto BDP-a, nova slovenska vlada mogla bi se suočiti s velikim pritiskom da značajno poveća vojni budžet u narednim godinama.