Hrvatska pala na listi po kvaliteti mora za kupanje, stručnjaci objasnili zašto

Hrvatska je prema najnovijem izvješću Evropske agencije za okoliš (EEA) zauzela 12. mjesto u ukupnom poretku evropskih zemalja prema kvalitetu voda za kupanje. Kada je riječ o morskim kupalištima, nalazi se na 14. poziciji, dok je po kvalitetu kopnenih kupališta završila na 22. mjestu, pretposljednjem među rangiranim zemljama. Takav rezultat predstavlja značajan pad u odnosu na prethodne godine. Hrvatska je dugo bila među vodećim državama po kvalitetu voda za kupanje, a ranije se nalazila i na trećem mjestu evropske liste. U posljednjem izvještaju bila je peta.

Izvještaj koji su objavili EEA i Evropska komisija odnosi se na sezonu kupanja 2025. godine i zasnovan je na podacima prikupljenim s 22.289 kupališta u državama članicama Evropske unije, kao i u Albaniji i Švicarskoj. Kvalitet vode procjenjuje se na osnovu laboratorijskih analiza uzoraka prikupljenih prije i tokom sezone kupanja. Posebna pažnja posvećuje se prisustvu bakterija Escherichia coli i crijevnih enterokoka, koje služe kao pokazatelji mogućeg fekalnog zagađenja. Prema evropskim pravilima, kupališta se svrstavaju u četiri kategorije: izvrsna, dobra, zadovoljavajuća i nezadovoljavajuća.

Važno je da se ocjena ne temelji na jednom uzorkovanju, već na podacima iz tekuće i tri prethodne godine, odnosno za ovaj izvještaj na periodu od 2022. do 2025. godine. Prema rezultatima za sezonu 2025., od ukupno 1.039 prijavljenih kupališta u Hrvatskoj, njih 896 dobilo je ocjenu „izvrsno“, što predstavlja 86,2 posto svih prijavljenih lokacija. U ranijim godinama taj udio redovno je prelazio 95 posto, piše Index.hr.

Viši naučni saradnik Instituta za oceanografiju i ribarstvo dr. Slaven Jozić smatra da je jedan od glavnih razloga za pad položaja Hrvatske način na koji se obrađuju podaci i formiraju statistike. Kako navodi, čak 113 hrvatskih kupališta nije klasificirano jer za njih ne postoji dovoljno dug period uzorkovanja.

Prema njegovim riječima, kada se posmatraju samo kupališta koja su klasificirana i za koja postoje potpuni podaci, slika izgleda znatno drugačije. Od 926 klasificiranih lokacija, njih 896 ima izvrsnu kvalitetu vode, što iznosi oko 96,8 posto. Jozić objašnjava da se procenat kupališta s izvrsnom ocjenom računa u odnosu na ukupan broj prijavljenih lokacija, a ne samo na one koje su klasificirane. Zbog toga neklasificirana kupališta značajno utiču na konačan rezultat.

Dio neklasificiranih lokacija čine nova kupališta uvedena u sistem monitoringa ili mjesta na kojima se uzorkovanje ne provodi redovno. Kako navodi Jozić, uzorkovanje se finansira zasebno pa investitori ponekad pokrivaju troškove, a ponekad ne, zbog čega neka kupališta ostaju bez dovoljnog broja analiza za službenu klasifikaciju.

On ističe da se hrvatske vode za kupanje i dalje mogu svrstati među najbolje u Evropi, iza Kipra, Grčke, Bugarske i Austrije. Na ukupan plasman utiču i kopnena kupališta, koja su generalno lošije ocijenjena od morskih. Prema podacima EEA, u Evropskoj uniji je 2025. godine 88 posto morskih kupališta imalo izvrsnu ocjenu, dok je kod kopnenih taj udio iznosio 78 posto.

U Hrvatskoj su prijavljene 42 kopnene lokacije za kupanje. Od toga su 23 dobile ocjenu izvrsno, 11 dobro, tri zadovoljavajuće, tri nezadovoljavajuće, dok dvije nisu klasificirane. Jozić pojašnjava da su rijeke i manja jezera osjetljiviji sistemi od mora jer se zagađenje u njima brže osjeti. Kiše, kanalizacijski ispusti ili površinsko oticanje mogu vrlo brzo uticati na kvalitet vode, posebno na riječnim kupalištima.

EEA upozorava da su male rijeke, jezera i ribnjaci s manjim protokom posebno osjetljivi na kratkotrajna zagađenja povezana s jakim padavinama ili sušnim periodima. Na nivou Evropske unije 85 posto svih kupališta u 2025. godini dobilo je ocjenu izvrsno, dok je 96 posto zadovoljilo barem minimalne standarde kvaliteta. Samo 1,5 posto lokacija ocijenjeno je kao nezadovoljavajuće.

Evropska agencija za okoliš navodi da je kvalitet voda za kupanje u Evropi značajno poboljšan tokom posljednjih decenija zahvaljujući smanjenom ispuštanju nepročišćenih i djelimično pročišćenih otpadnih voda u prirodu. Evropska povjerenica za okoliš, otpornost vodnih resursa i kružnu ekonomiju Jessika Roswall istakla je da rezultati potvrđuju značaj evropskog zakonodavstva u oblasti zaštite okoliša i višedecenijskih ulaganja u sisteme za prečišćavanje otpadnih voda.

Iako oznaka „izvrsna voda za kupanje“ potvrđuje da voda zadovoljava mikrobiološke standarde sigurnosti, ona ne predstavlja potpunu procjenu stanja ekosistema. Takva ocjena ne uključuje podatke o prisustvu pesticida, farmaceutskih ostataka, mikroplastike, PFAS spojeva i drugih hemijskih zagađivača, koji se prate kroz druge evropske propise.