Hrvatska obilježava 31. godišnjicu Oluje, centralni događaj biće održan u Kninu

Prije 31 godinu, 5. augusta 1995. godine, na Kninskoj tvrđavi hrvatski branitelji razvili su zastavu Hrvatske dugu 20 metara, koja je simbolizirala oslobađanje Knina, ali i drugih okupiranih hrvatskih područja te kraj višegodišnje srpske pobune i agresije.

Knin, središte srpske pobune od augusta 1990. godine, oslobođen je drugog dana vojno-redarstvene operacije Oluja, ključne operacije Domovinskog rata. Operacija je počela u zoru 4. augusta i tokom 85 sati, koliko je trajala, promijenila tok Domovinskog rata, Hrvatskoj donijela mir, omogućila povratak prognanika i dovela do potpisivanja Daytonskog sporazuma.

Podizanje hrvatske zastave na Kninskoj tvrđavi već je više od tri decenije jedan od najprepoznatljivijih simbola pobjede u Domovinskom ratu, ali i centralni čin državnog obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, prenosi Hina.

Trojica Puma koji su skinuli srpsku zastavu

Nakon ulaska hrvatskih snaga u Knin, pripadnici 7. gardijske brigade Puma iz Varaždina, prema naredbi generala Ivana Korade, između 9:30 i 10 sati skinuli su srpsku zastavu sa jarbola na Kninskoj tvrđavi.

Među prvima su se na jarbol popeli gardisti Jasmin Hadžić, Mario Bilać i Eduard Baltić, ali zbog zapetljanog mehanizma veliku hrvatsku zastavu nisu mogli odmah podići na jarbol, pa su je razvili preko zidina tvrđave. Zastava je potom postavljena na jarbol, a dan kasnije, prilikom dolaska u oslobođeni Knin, dočekala je prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana.

Originalna hrvatska zastava podignuta na Kninskoj tvrđavi u augustu 1995. godine danas se čuva u Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata u Zagrebu.

Ceremoniju podizanja hrvatske zastave na Kninskoj tvrđavi i ove će godine, uz izvođenje hrvatske himne, najaviti zvonjava kninskih crkvenih zvona, nakon čega će uslijediti počasni plotuni.

Centralna svečanost održat će se na stadionu NK Dinara, odakle će okupljeni putem videoveze pratiti podizanje zastave. U programu su predviđena obraćanja državnog vrha, čitanje historijata vojno-redarstvene operacije Oluja te imena poginulih i nestalih hrvatskih branitelja u toj operaciji.

Na Kninskoj tvrđavi bit će postrojeno 245 kadeta Hrvatske vojske i polaznika Policijske akademije u znak sjećanja na poginule i nestale hrvatske branitelje u Oluji, nakon čega će uslijediti prikaz sposobnosti Hrvatske vojske i policije te letački program Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.

Od balvan-revolucije do poraza

Početak rata na području Knina veže se za takozvanu balvan-revoluciju u augustu 1990. godine, kada su pobunjeni lokalni Srbi postavljanjem barikada započeli pobunu protiv nove hrvatske vlasti, izabrane tog proljeća na prvim višestranačkim izborima nakon desetljeća komunističke vlasti.

Tokom 1991. godine ta je pobuna prerasla u otvoreni oružani sukob, uz podršku Jugoslavenske narodne armije, a Knin je postao političko i vojno središte "samoproglašene Republike Srpske Krajine".

Hrvatsko stanovništvo bilo je prognano iz grada, koji je ostao izvan ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske sve do vojno-redarstvene operacije Oluja i njegovog oslobađanja 5. augusta 1995. godine.

Vojno-redarstvena operacija Oluja počela je 4. augusta te godine napadom hrvatskih snaga na frontu dugu gotovo 600 kilometara. Već narednog dana oslobođen je Knin, a u hrvatski ustavnopravni poredak vraćen je najveći dio dotad okupiranog teritorija Republike Hrvatske.

Zbog strateškog i simboličkog značaja Knina, njegovo oslobađanje postalo je ključni trenutak Oluje. Proces uspostavljanja teritorijalne cjelovitosti države završen je mirnom reintegracijom hrvatskog Podunavlja 1998. godine.

Operacija je trajala 85 sati, a tokom nje oslobođeno je više od 11.000 kvadratnih kilometara okupiranog područja.

U operaciji je učestvovalo gotovo 200.000 pripadnika Hrvatske vojske i policije. Poginula su 243 hrvatska branitelja, 1.430 ih je ranjeno, dok se dvojica i dalje vode kao nestali.