Crnoj Gori nedostaje oko 25.000 radnika, uvodi se status stalnog sezonca

Crna Gora planira do kraja godine uvesti institut stalnih sezonskih radnika kako bi, po uzoru na raniji hrvatski model, sezonske poslove pretvorila u stabilnije angažmane za domaće radnike, piše Radiotelevizija Crne Gore (RTCG), dodajući da je Hrvatska u međuvremenu napustila ovaj model zbog sve većeg uvoza strane radne snage.

Iako biznismeni imaju poteškoća s pronalaženjem radnika uoči svake turističke sezone, zakon koji predviđa uvođenje instituta stalnih sezonskih radnika još nije usvojen, a od februara je u skupštinskoj proceduri.

"Ono što očekujemo jeste da će ovaj zakon biti usvojen do kraja godine, što bi značilo da sljedeću ljetnu sezonu dočekujemo spremni s ovim propisom, kako bismo vidjeli kakvi će biti njegovi efekti i kako će se zapravo primjenjivati ​​u praksi", rekao je šef Uprave za radne odnose Marko Ćipović.

Zakon predviđa platu, staž i osiguranje tokom zimskih mjeseci za domaće nezaposlene, studente i penzionere. Osiguranje bi plaćao poslodavac, a naknadu, koja bi iznosila oko 108 eura, država. Iako podržavaju svako rješenje koje bi im pomoglo da smanje deficit radnika, poslodavci smatraju da cijeli teret zapošljavanja stalnih sezonskih radnika treba da preuzme država. Dovode u pitanje i samu visinu naknade.

„Sve što trebate učiniti jeste da mu ponudite trenutni iznos minimalnih plata, tj. ono što je premijer predstavio, sve to, a ako dobije veću ponudu u Hrvatskoj, Albaniji, Srbiji, ne znam gdje, Austriji, Njemačkoj, otići će. Dakle, to je toliko živa stvar. Ne možete naći idealno rješenje“, kaže Suzana Radulović iz Unije poslodavaca.

tržište radaPoslodavci traže radnike, počeo Regionalni online sajam poslova

To potvrđuje i primjer Hrvatske, od koje je Crna Gora usvojila ovo rješenje, a primjenjivali su ga više od 10 godina. Ne spore da su djelimično uspjeli zadržati domaće radnike, ali su se suočili i s drugim problemom.

„Postojala je velika potreba za uvozom strane radne snage, što je onda smanjilo pritisak na mjeru stalnog sezonca, a i zbog činjenice da je ta mjera bila relativno administrativno složena i sve manje se vidjelo koristi. Tako da se na kraju od te mjere odustalo“, kaže direktorica Udruženja poslodavaca Hrvatske, Irena Veber.

Dok poslodavci nastoje prilagoditi predloženi model stvarnim potrebama tržišta rada, nadležno Ministarstvo Crne Gore kaže da ne odustaju od instituta stalnog sezonca i da razmatraju moguće efekte ukidanja penzijskih doprinosa, predviđenih predloženim euro modelom, na njegovo funkcionisanje.

„S obzirom na to da se radi o specifičnom modelu MIO osiguranja, što je penzijsko i invalidsko osiguranje sa produženim trajanjem, shodno tome će se primjenjivati ​​propisi koji se odnose na poreze i doprinose. Hoće li u međuvremenu biti potrebe da se nešto uskladi, to tek treba analizirati“, objašnjava šef Uprave za radne odnose, Marko Ćipović.

Radulović, s druge strane, smatra da rješavanje nedostatka radne snage zahtijeva paket međusobno povezanih mjera, od usklađivanja obrazovnog sistema s potrebama tržišta rada i većeg angažmana domaćih radnika i poslodavaca do pojednostavljenja procedura za zapošljavanje stranaca, ako domaća radna snaga ne može zadovoljiti potrebe privrede.

Inače, crnogorskoj privredi hronično nedostaje između 20 i 25 hiljada sezonskih radnika tokom ljetne i zimske turističke sezone, a Vlada je za ovu godinu odredila kvotu od skoro 29 hiljada dozvola za privremeni boravak i rad za strance.