Bivšem predsjedniku Kosova Hashimu Thaçiju prijeti 45 godina zatvora

Specijalni sud za Kosovo sa sjedištem u Haagu danas će izreći prvostepenu presudu u predmetu protiv bivšeg komandanta Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) i nekadašnjeg predsjednika Kosova Hashima Thaçija, uz još trojicu bivših visokorangiranih pripadnika OVK. Pored Thaçija, u predmetu se još terete i Kadri Veseli, Rexhep Selimi i Jakup Krasniqi za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti počinjene tokom i neposredno nakon rata na Kosovu 1998. i 1999. Sva četvorica negiraju optužbe, dok njihovi advokati traže oslobađajuće presude.

Tužilaštvo tvrdi da je OVK bila sasvim jasno strukturirana organizacija u kojoj je optužena četvorka imala vodeće uloge. Kako se navodi u optužnici, više od 50 pritvorskih objekata OVK-a korišteno je za nezakonito zarobljavanje, zlostavljanje i ubistva osoba koje su smatrane protivnicima, a među kojima su bili Albanci, Srbi, Romi i druge zajednice. Tužilaštvo za svakog optuženog traži 45 godina zatvora.

Argumenti odbrane

Odbrana, pak, navodi da je OVK bila labavo organizovan pokret bez jasne hijerarhije. Zbog toga, kako tvrde, Thaçi i ostali ne mogu biti odgovorni za zločine koje su eventualno počinili drugi pripadnici OVK.

Timothy Waters, profesor međunarodnog prava sa Univerziteta Indiana, ocijenio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da će reakcije na presudu vjerovatno biti podijeljene duž etničkih linija.

- To je potpuno u skladu sa svime što znamo o svim drugim suđenjima koja su se odvijala u bivšoj Jugoslaviji. Svi ih doživljavaju kao svojevrsni etnički popis. Po reakciji ljudi na sudske procese u Hrvatskoj, Srbiji ili Bosni možete vidjeti kojoj strani pripadaju, rekao je Waters.

Kao primjer je naveo nedavnu sahranu bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske Ratka Mladića u Beogradu. Mladić je pravosnažno osuđen za ratne zločine u BiH, uključujući genocid u Srebrenici, a hiljade ljudi prisustvovale su njegovoj sahrani, na kojoj je ispraćen uz vojne počasti.

- To vam govori mnogo više od svega što se dešava u sudnici, kazao je Waters.

OVK je nastala sredinom 90-ih, nakon godina mirnog otpora kosovskih Albanaca režimu tadašnjeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića. Ova oružana formacija borila se protiv srpskih i jugoslovenskih snaga u sukobu u kojem su stotine hiljada Albanaca protjerane iz svojih domova, dok ih je oko 13.000 stradalo ili nestalo.

NATO je u martu 1999. pokrenuo zračne napade na ciljeve u tadašnjoj Saveznoj Republici Jugoslaviji. Nakon 78 dana bombardiranja, jugoslavenske i srpske snage povukle su se s Kosova.

Brojni pripadnici srpskih i jugoslovenskih snaga prethodno su procesuirani i osuđeni za zločine počinjene na Kosovu pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju (ICTY), koji je procesuirao i slučajeve povezane s ratovima u BiH i Hrvatskoj. Suđenje Thaçiju i ostalima vodi se pred Specijaliziranim vijećima Kosova (Kosovo Specialist Chambers) u Haagu, međunarodnom pravosudnom mehanizmu osnovanom 2015. prema zakonima Kosova radi procesuiranja zločina povezanih s ratom 1998–1999.

Thaçi i ostala trojica optuženih nalaze se u pritvoru od 2020. godine, dok je glavni dio suđenja počeo 2023. 

Izvršni direktor Instituta za evropske poslove Srbije Naim Leo Beširi ocijenio je da je masovna podrška Hashimu Thaçiju u Prištini pred izricanje prvostepene presude duboko zabrinjavajuća.

- Razumem da veliki broj kosovskih Albanaca OVK vidi kao snagu koja se borila protiv Miloševićevog režima i doprinela oslobođenju Kosova. Ali, OVK jeste bila teroristička organizacija, a njeni pripadnici činili su teške zločine nad Srbima, Romima, drugim nealbancima, ali i Albancima koji su smatrani protivnicima, saradnicima ili političkim neistomišljenicima, napisao je Beširi na svom X nalogu.

On kaže kako isto mjerilo mora da važi i u Beogradu i u Prištini.

- Zato ovaj skup, nažalost, ne iznenađuje mnogo posle onoga što smo prošle nedelje gledali u Beogradu. Slavljenje ljudi optuženih ili osuđenih za najteže ratne zločine postaje regionalni obrazac koji nas vraća unazad, rekao je.

Politička kriza

Proces protiv Thaçija i ostalih dešava se u posebno osjetljivom trenutku za Kosovo, koje se posljednjih godina suočava sa velikom političkom krizom. Thaçi na Kosovu i dalje uživa značajnu podršku dijela javnosti. Hiljade njegovih pristalica izašle su na ulice Prištine 12. septembra, dok su pojedine opozicione stranke čak pozvale da bude ponovo izabran za predsjednika ukoliko bude oslobođen optužbi.

Ipak, odluka koja će danas biti donesena neće nužno označiti kraj procesa. Riječ je o prvostepenoj presudi, na koju optužba i odbrana imaju pravo žalbe.

Thaçi se suočava i s odvojenim postupkom zbog optužbi za ometanje pravde.