Svjetska banka: Rat SAD-a i Irana gura globalnu ekonomiju na najniže grane

L. K. |
Institucija u Washingtonu smanjila je prognozu globalnog ekonomskog rasta za 0,4 procentna boda, i sada iznosi 2,5%. Kao razlog navodi nagli skok cijena energenata, inflaciju i visoke troškove zaduživanja
Sukob na Bliskom istoku usporiće globalni ekonomski rast na najnižu stopu od pandemije korona virusa, upozorila je Svjetska banka.
U svom najnovijem izvještaju o globalnim ekonomskim izgledima, ova institucija sa sjedištem u Washingtonu smanjila je svoju raniju prognozu globalnog rasta za 2026. godinu sa januarskih 2,9 na 2,5 odsto.
Kao glavne uzročnike ovakvog trenda, Svjetska banka izdvaja oštar skok cijena energenata, rastuću inflaciju i sve više troškove zaduženja.
Krhko primirje na velikom ispitu
Izvještaj stavlja u prvi plan veliku ekonomsku cijenu sukoba koji svakog trenutka prijeti da ponovo eskalira, dok se krhko primirje između Sjedinjenih Američkih Država i Irana testira s obje strane, piše Al Jazeera.
Analitičari upozoravaju da bi ekonomska slika mogla postati još mračnija ukoliko dođe do dodatnih poremećaja u opskrbi.
Iransko blokiranje Hormuškog tjesnaca - ključne pomorske rute za tranzit nafte i plina - koje je uslijedilo kao odgovor na vojne akcije SAD-a i Izraela, stvorilo je nezapamćen pritisak na globalne energetske i logističke lance.
Lančani skok cijena nafte i hrane
Prema procjenama Svjetske banke, sirova nafta po Brentu, koja predstavlja međunarodni standard, ove godine će u prosjeku koštati 94 dolara po barelu. To je skok od čak 36% u odnosu na prošlogodišnji prosjek.
Istovremeno, predviđa se i drastično poskupljenje vještačkog đubriva, što će neizbježno izazvati lančanu reakciju i dovesti do rasta cijena hrane.
Zatvaranje ovog strateškog plovnog puta gurnut će globalnu inflaciju na 4% ove godine, što je osjetan porast u poređenju sa prošlogodišnjih 3,3.
Upozorenje na crni scenario
Svjetska banka poziva na oprez i upozorava na mogući crni scenario. Ako se kriza s opskrbom energijom produbi, globalni rast bi mogao pasti na 1,3%, dok bi se inflacija u tom slučaju popela na 4,4%.

Komentari (0)
Nema komentara
Budite prvi koji će komentarisati ovaj članak.