Građani nekih zemalja plaćaju dvostruko veće kamate: Pogledajte gdje je najskuplje

Podaci Evropske centralne banke za april 2026. pokazuju velike razlike u kamatama na stambene kredite unutar eurozone, uprkos zajedničkoj valuti i istoj referentnoj stopi.

Građani eurozone ne plaćaju iste cijene za stambene kredite, iako koriste zajedničku valutu i posluju u okviru iste monetarne politike Evropske centralne banke (ECB). Najnoviji podaci ECB-a za april 2026. godine pokazuju da su razlike među državama i dalje velike, a u pojedinim slučajevima kamate su više nego dvostruko veće, piše Euronews.

Najpovoljnije uslove za kupovinu nekretnine trenutno imaju građani Malte, gdje prosječna kamata na nove stambene kredite iznosi 2,08 posto. S druge strane, najskuplje je zaduživanje u Latviji, gdje kamatna stopa doseže 4,18 posto.

Prosječna kamata na nove stambene kredite u eurozoni iznosila je 3,43 posto. Podaci obuhvataju i kredite s fiksnom i s promjenjivom kamatnom stopom.

Najniže kamate uglavnom su zabilježene u južnim i mediteranskim državama. Nakon Malte slijede Bugarska sa 2,45 posto, Španija sa 2,80 posto, Portugal sa 2,85 posto, Hrvatska sa 2,95 posto i Slovenija sa 2,99 posto.

Posebno se izdvajaju Španija i Portugal, gdje građani za stambene kredite plaćaju približno jedan procentni poen manje nego u Njemačkoj. U najvećoj evropskoj ekonomiji prosječna kamata na nove hipotekarne kredite iznosi 3,84 posto.

Na vrhu liste najskupljih tržišta nalaze se baltičke zemlje. Latvija prednjači sa 4,18 posto, Estonija bilježi 4,05 posto, a Litvanija 3,88 posto. Iznad prosjeka eurozone nalaze se i Belgija te Nizozemska.

Razlike u kamatama imaju značajan utjecaj na ukupne troškove zaduživanja. Primjer kredita od 200.000 eura na period od 20 godina pokazuje koliko se mjesečne obaveze mogu razlikovati. Tako bi rata za takav kredit iznosila oko 1.019 eura mjesečno na Malti, dok bi u Latviji za isti iznos i rok otplate ona bila 1.231 euro.

Na kraju otplatnog perioda građanin Latvije banci bi vratio gotovo 295.000 eura, dok bi korisnik kredita na Malti ukupno platio oko 245.000 eura. To znači da bi zbog više kamatne stope platio približno 50.800 eura više kamata za isti iznos pozajmljenog novca.

Iako ECB određuje jedinstvenu referentnu kamatnu stopu za cijelu eurozonu, stvarne cijene kredita zavise od domaćih bankarskih tržišta i načina na koji su ona organizovana.

Jedan od ključnih razloga za razlike jeste zastupljenost kredita s promjenjivom kamatnom stopom. U baltičkim zemljama i Finskoj upravo takvi krediti dominiraju tržištem.

Prema podacima ECB-a, više od 93 posto novih stambenih kredita u Latviji, Estoniji i Finskoj odobrava se uz promjenjivu kamatnu stopu, dok je prosjek eurozone svega 15 posto. Upravo ta struktura tržišta jedan je od razloga zbog kojih su troškovi zaduživanja u pojedinim državama znatno viši nego u drugima.