Siniša Malešević: Bratstvo i jedinstvo je bilo samo parola, a ne koherentna ideologija

Govoreći o odnosu nacionalnih i nadnacionalnih identiteta na prostoru bivše Jugoslavije, sociolog Siniša Malešević istakao je da je jugoslavensko iskustvo bilo izuzetno složeno te da se razlozi neuspjeha jugoslavenske nacionalne ideje razlikuju u monarhističkom i socijalističkom periodu.

Malešević je naveo da se ovom temom bavi u svojoj novoj knjizi „Nacionalizam kao način života“, u kojoj poredi dvije Jugoslavije i pokušava objasniti zašto jugoslavenski nacionalizam nije uspio zaživjeti ni u jednom od dva politička projekta.

- Monarhistička Jugoslavija, ona je bila organizaciono vrlo slaba. Nikad se nije ustvari ujedinila u institucijama. Više-manje iste su institucije za Austro-Ugarske ostale u Sloveniji i Hrvatskoj, dijelom u Bosni, a ovdje su bile potpuno drukčije institucije. U ideološkom smislu je bila potpuno inkoherentna, a najviše na toj mikro razini. Nikad nije penetrirala svakodnevni život. I onda, naravno, taj pokušaj diktature je samo uništio i delegitimizirao cijelu ideju. E sad, pošto su komunisti imali to iskustvo, nisu to htjeli napraviti. Onda nikad nije u stvari ni postojala ideja jugoslavenske nacije ili jugoslavenskog projekta. Mislim, mi smo imali to bratstvo i jedinstvo, ali to je više bila parola. Nije bila koherentna ideologija, istakao je Malešević.

Naglasio je da je još od vremena Edvarda Kardelja bilo da je naglasak na etničkom konceptu nacije. Malešević smatra da je socijalistička Jugoslavija, iako nenamjerno, odigrala ključnu ulogu u razvoju etničkih nacionalizama.

- Uvijek naglašavam da je Jugoslavija bila ključna za razvoj etničkih nacionalizama. Nenamjerno, jer je stvorila prvo modernizaciju, industrijalizaciju, urbanizaciju. Ovo su sve procesi ključni za nacionalizam. Znači, nacionalizma nema bez moderne, bez pismenosti, nema bez standardiziranih jezika. Znači, Jugoslavija je kreirala institucije za razvoj hrvatskog nacionalizma na masovnom nivou. Prije je hrvatski nacionalizam je bio nešto elitno, srednja klasa ili srpski ili slovenski. U ovom periodu od '45. do '90. svi su postali nacionalizirani. Učili smo iz udžbenika gdje je 80 posto u Hrvatskoj o hrvatskoj povijesti, a ostalo je jugoslavenska. U Makedoniji isto tako. Jugoslavija je i kroz sve institucije nenamjerno doprinijela razvoju etničkog nacionalizma, objašnjava MAlešević.

Malešević zaključuje da se raspad Jugoslavije ne može objasniti isključivo djelovanjem političkih elita. Smatra da su institucionalni i strukturni procesi koji su trajali decenijama stvorili temelje za jačanje etničkih identiteta, zbog čega raspad države nije bio rezultat samo političkih odluka nego i dugoročnih društvenih promjena.

Kompletan razgovor sa Sinišom Maleševićem gledajte ove subote u podcast U kontru sa Draganom Markovinom u 21 sat na www.oslobodjenje.ba.