Sead Jahić: Moramo se vratiti industrijalizaciji i imati zajedničku viziju

Kada Sead Jahić govori o Gračanici, ne govori samo o jednom gradu. Govori o ideji da Bosna i Hercegovina može biti drugačija država. Država koja ne čeka pomoć, ne traži izgovore i ne pristaje na “naučenu bespomoćnost”, pojam kojim je otvoren razgovoru.

Sead Jahić, “arhitekta mogućnosti”, kako ga Amir Vuk Zec naziva je osnivač IDEA-Co agencije i stručnjak s više od 40 godina iskustva u industriji, razvoju i sistemima upravljanja kvalitetom. Diplomirani je mašinski inženjer, certificirani TÜV Lead Auditor, dugogodišnji konsultant za organizacijski razvoj i ISO standard i predsjednik Udruženja inženjera BiH. 

U razgovoru detaljno objašnjava zbog čega je Gračanica postala simbol poduzetništva u BiH. Ne govori o mitu, nego o konkretnim procesima koji su trajali decenijama - od trgovačkih porodica, zadruga i industrijskih kompleksa, do mašinogradnje, plastike i građevinarstva iz kojih su nastale neke od najuspješnijih domaćih kompanija.

Profesionalnu karijeru započeo je u kompaniji FERING, gdje je napredovao do pozicije direktora razvojnog sektora i vodio brojne projekte iz oblasti razvoja proizvoda, tehnologije i menadžmenta kvaliteta.

- Ferring nije bio obična fabrika. To je bila škola inženjerstva, kaže Jahić govoreći o kompaniji koja je oblikovala generacije tehničara, majstora i inženjera.

Posebno emotivno govori o mašinogradnji, za koju tvrdi da je ključ razvoja svakog ozbiljnog društva. 

- Industrija bez mašinogradnje je kao automobil bez motora, objašnjava Jahić.

Kroz razgovor se nižu priče koje zvuče gotovo filmski - od izgradnje tornja na Bjelašnici pred Olimpijske igre, preko razvoja specijalnih elektromotora koje su pravile samo dvije fabrike u svijetu, do današnjih mladih učenika koji uz pomoć umjetne inteligencije i 3D printera razvijaju vlastite proizvode.

- Budućnost pripada onima koji znaju raditi rukama i glavom. Tako da budući pametni ljudi su zanatlije, poručuje.

Jahić otvoreno govori i o problemima obrazovanja, nedostatku tehničara i pogrešnoj percepciji da svi moraju završiti fakultet.

- Ne postoji svijest o potrebi da mi imamo jake tehničare, a oni čuvaju bazna znanja organizacije. Znači, oni su firma bez tehničara. To ja zamišljam kao fudbalski tim kad kaže: "Svićemo biti u navali, ne treba nam ni odbrana ni vezna linija." To je firma bez tehničara, kaže.

Veliki dio razgovora posvećen je i gradovima, prostoru i urbanom razvoju. Jahić smatra da privreda ne može rasti bez kvalitetnog života u gradovima, zbog čega insistira na ideji “atraktivnog grada” u kojem ljudi žele živjeti nakon posla.

- 2013. godine svjetski div RPC Superfoss preuzimao firmu Helioplast, u oblasti brizganja plastike. I na tom velikom otvaranju došao je Francuz, direktor, Jeanne. Svi smo mi tu privrednici, veliki su stolovi, okrugli stolovi, sve je suncobrani, lijepa atmosfera, lijepo vrijeme. A čovjek zna da tu treba privući ljude iz raznih krajeva. I on nama kaže: "Kako vi mislite u ovako neatraktivan grad da privučete ljude? " E sad, interesantno je da, ja sad kad tu pokušavam da vratim to sjećanje, niko se toga ne sjeća, mene se to valjda urezalo. Zato što sam svjestan da prostor u kome ljudi žive je također bitan za biznis. Znači, do 16 sati je čovjek tu. Poslije 16 sati treba mu nešto drugo, priča Jahić.

Posebno zanimljiv dio razgovora odnosi se na koncept “biznis anđela”, investitora koji prepoznaju mlade inženjere i inovativne ideje. Navodi primjere kompanija iz Gračanice, Kalesije i drugih gradova koje razvijaju robotske ćelije, dronove, sofisticirane mašine i vatrogasna vozila za aerodrome. 

O svemu tome slušajte i gledajte ove nedjelje u 21 sat u podcastu O prostoru sa Zecom i Vukom na www.oslobodjenje.ba te na platformama YouTube, Apple Podcasts, YouTube audio, Deezer, Spotify, Podcast Index, Amazon Music, TuneIn + Alexa, Podcast Addict, Podchaser, Pocket Casts, Listen Notes i Player FM. 

Kao generalni sponzor podcasta sa nama je, i ove godine, Wienerberger, koji će vam pomoći da izgradite dom iz snova. Odaberite Wienerberger proizvode jer imaju rješenja od poda do krova i uz njih se budućnost gradi pametno. 

Prethodnu epizodu podcasta O prostoru u kojoj je gost bio Muhamed Bajramović, možete pogledati OVDJE.