Ekstremne vrućine redovna pojava. Zašto se Europa zagrijava brže od ostatka svijeta?

Ovo neuobičajeno toplo vrijeme na pragu ljeta posljedica je takozvane „toplinske kupole”. Taj snažan i sporo pokretan sistem visokog pritiska zraka koji dolazi iz sjeverne Afrike zadržava vrući zrak iznad Europe poput poklopca na kipućem loncu, izvještava DW.

Prema podacima europske službe za klimatske promjene Copernicus, takvi vremenski uslovi postali su češći u posljednjih 25 godina. 
„Temperature ovakvih razmjera nekad su bile izuzetak čak i usred ljeta“, izjavila je Friederike Otto, profesorica klimatskih nauka na Imperial Collegeu u Londonu. „Ova rekordna vrućina jasno pokazuje otiske klimatskih promjena."

Ekstremno toploToplotni val zahvatio Evropu, izdata narandžasta upozorenja zbog vrućina i jakih oluja

Europa se zagrijava dvostruko brže

Prethodne analize toplotnih valova u Europi od 2003. godine, koje su proveli klimatski naučnici organizacije World Weather Attribution sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu, čija je suosnivačica Friederike Otto, pokazuju da su takvi ekstremni vremenski događaji bili „puno vjerojatniji i intenzivniji zbog klimatskih promjena prouzročenih ljudskim djelovanjem".

Najnoviji izvještaj Europsko stanje klime, objavljen u aprilu, navodi da je najmanje 95 posto kontinenta tokom 2025. godine imalo temperature iznad godišnjeg prosjeka. 

Intenzivni toplinski valovi s temperaturama višima od 30 stepeni Celzija zabilježeni su čak i sjeverno od Arktičkog kruga, a temperatura površine mora bila je „najviša ikad zabilježena“.

„Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava, a posljedice su već sada ozbiljne“, rekao je Florian Pappenberger, voditelj Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze, jedne od institucija koje stoje iza ovog izvještaja.

Europa se zapravo zagrijava dvostruko brže od svjetskog prosjeka. Prosječna temperatura porasla je za 2,5 stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje od kraja 19. stoljeća. Na globalnoj razini zabilježen je prosječan porast od 1,4 stupnja.

Zašto postaje ovako vruće?

Dio razloga za ubrzano zagrijavanje leži u geografskom položaju. Europa je povezana s Arktikom, jedinim drugim područjem na svijetu koje se zagrijava još brže. Prema podacima Copernicusa, prosječni porast temperature oko Sjevernog pola već je premašio 3,3 stupnja. Jedan od razloga je taj što tamni, ledom nepokriveni Arktički ocean apsorbira više sunčeve energije nego led koji je reflektira.

Taj proces, poznat kao albedo-efekt, prisutan je i diljem Europe. Područja kontinenta koja su nekada bila zaleđena tokom cijele godine ili do kasnog ljeta, poput visokoplaninskih dijelova Alpi, sve su češće bez snježnog pokrivača. Budući da tamnije tlo reflektira manje sunčevog zračenja natrag u svemir, zagrijavanje se dodatno ubrzava.

Naučnici također povezuju zagrijavanje Europe s promjenama u mlaznoj struji , visinskoj struji zraka koja sa zapada teče prema Europi. Ti nekada relativno stabilni vjetrovi također su poremećeni klimatskim promjenama, što dovodi do ekstremnijih vremenskih obrazaca koji se dulje zadržavaju nad istim područjima.

Paradoksalno je i da su napori u rješavanju jednog drugog ekološkog problema također pridonijeli snažnijem zagrijavanju Europe. Izvještaj Europsko stanje klime 2025. ističe da su strožiji propisi o kvaliteti zraka iz 1980-ih smanjili onečišćenje, ali su istodobno doveli do viših temperatura.

Potreba da se zagrijavanje zadrži na što nižoj razini naglašena je i u novom izvještaju koje su objavili Svjetska meteorološka organizacija Ujedinjenih naroda (WMO). 

Studija predviđa gotovo rekordne prosječne globalne temperature tijekom sljedećih pet godina te navodi da je „vjerojatno“ da će svijet prije 2031. doživjeti novu najtopliju godinu u povijesti mjerenja.