Cijene nafte naglo padaju zbog mogućeg sporazuma SAD-a i Irana

Cijene nafte danas su naglo pale, dok su azijske berze zabilježile rast nakon optimističnih poruka iz Washingtona o mogućem mirovnom dogovoru i ponovnom otvaranju Hormuškog moreuza - jedne od najvažnijih svjetskih ruta za transport nafte i plina.

Donald Trump i američki državni sekretar Marco Rubio nagovijestili su mogućnost postizanja sporazuma koji bi mogao dovesti do smirivanja sukoba između SAD, Izraela i Irana, što je odmah izazvalo reakcije na svjetskim tržištima.

Globalna referentna cijena nafte Brent pala je za više od pet posto i spustila se ispod 98 dolara po barelu, dok je američka sirova nafta zabilježila još veći pad. Investitori vjeruju da bi eventualni sporazum mogao dovesti do stabilizacije tržišta i ponovnog protoka energenata kroz Hormuški moreuz.

Američki državni sekretarRubio tvrdi da bi SAD i Iran mogli finalizirati dogovor "možda danas"

Rubio je tokom posjete Indiji izjavio da je “vrlo ozbiljan prijedlog” trenutno na stolu i da bi dogovor mogao biti postignut već tokom dana, iako je Trump ranije poručio pregovaračima da “ne žure” sa konačnim sporazumom. Iran je, s druge strane, saopćio da su se stavovi Teherana i Washingtona posljednjih sedmica približili, ali je upozorio da i dalje postoje nesuglasice oko ključnih pitanja.

Podsjetimo, sukob je ozbiljno uzdrmao energetska tržišta još od kraja februara, kada je Iran zaprijetio napadima na brodove koji koriste Hormuški moreuz kao odgovor na američke i izraelske vojne akcije. Moreuz je od tada praktično bio zatvoren za normalan promet.

Iako su cijene nafte sada pale, i dalje su znatno više nego prije početka sukoba, kada se Brent kretao oko 70 dolara po barelu. Analitičari upozoravaju da bi čak i u slučaju brzog sporazuma moglo proći više mjeseci prije potpune normalizacije transporta i energetskih lanaca snabdijevanja, posebno zbog sigurnosnih prijetnji i oštećenja infrastrukture.

Pozitivne vijesti odrazile su se i na azijska tržišta, pa je japanski indeks Nikkei prvi put prešao granicu od 65.000 bodova, uz rast od tri posto. Japan i Južna Koreja među državama su koje su najviše pogođene krizom zbog velike zavisnosti od energenata iz Zaljeva.