Žrtve ratnih zločina bez odštete, dok država oslobođenima isplaćuje milione

U Bosni i Hercegovini preživjele žrtve ratnih zločina imaju pravo tražiti naknadu štete od počinilaca kroz imovinskopravni zahtjev u krivičnom postupku. 

Međutim, podaci udruženja i organizacije TRIAL International pokazuju da većina žrtava nikada ne dobije dosuđeni novac.

Od 24 analizirane odluke, u samo sedam predmeta došlo je do djelimične ili potpune isplate. Dosuđeni iznosi kreću se od 5.000 do 40.000 KM, ali naplata ide sporo. 

Primjera radi, u predmetu Dragana Janjića, osuđenog za silovanje u Foči, žrtvi se odšteta od 15.000 KM djelimično odbija od njegove penzije, pa će tim tempom isplata trajati čak pet godina. Procjenjuje se da je tokom rata u BiH silovano između 20.000 i 50.000 osoba.

Pravne barijere i gubitak identiteta

Prva velika prekretnica dogodila se 2015. godine kada je Sud BiH prvi put dodijelio odštetu u krivičnom postupku, dok je 2019. zabilježen slučaj gdje su osuđeni dobrovoljno isplatili 30.000 KM žrtvi. 

Ipak, ključni problem je to što sudovi često izbjegavaju donijeti odluku o odšteti u krivičnom postupku, već žrtve upućuju na parnicu. 

Okružni sud u Banjoj Luci potvrdio je da u 14 pravosnažnih presuda nijedan imovinskopravni zahtjev nije usvojen u krivičnom postupku.

Parnični postupak za žrtve predstavlja nepremostivu prepreku jer zahtijeva otkrivanje identiteta, zbog čega mnoge odustaju. Čak i kada sud presudi u korist žrtve, osuđeni često prepišu imovinu na porodicu, a sudovi rijetko odobravaju zahtjeve tužilaštva za zamrzavanje imovine tokom istrage.

Nepoznata statistika i milionske isplate oslobođenima

Podaci koje je Detektor prikupio od nekoliko sudova u BiH (Doboj, Šamac, Vrhovni sud FBiH, Sanski Most i Novi Travnik) pokazuju da je ukupno dosuđeno oko 302.000 KM odštete preživjelima. 

S druge strane, sudovi u Gradačcu i Živinicama odbijali su tužbe zbog zastare ili neosnovanosti. Ipak, najveći apsurd leži u činjenici da je BiH, odlukama državnog suda, u proteklih deset godina isplatila čak 3,3 miliona KM osobama koje su oslobođene optužbi za ratne zločine, što je jedanaest puta više od iznosa dosuđenog žrtvama.

Istovremeno, većina od 75 sudova u BiH nema podatak o tome koliko je novca ukupno isplaćeno preživjelima. Iz Suda BiH, Općinskog suda u Sarajevu i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH (VSTV BiH) pojašnjavaju da se podaci o odštetama ne vode kao zasebna statistika u CMS sistemu (sistemu za automatsko upravljanje predmetima). 

Iz VSTV-a navode da se sistem kontinuirano nadograđuje, ali da je precizne podatke trenutno moguće utvrditi jedino pojedinačnom analizom svake presude.