Zenički studenti, srednjoškolci i građani obilježili Dan bijelih traka

Zeničani su se i ove godine prisjetili žrtava Prijedora prigodnim programom na Pravnom fakultetu u Zenici, tradicionalnim mimohodom gradskim ulicama te skupom ispred centralnog gradskog spomen-obilježja "Kameni spavač", gdje su studenti, srednjoškolci i građani obilježili 31. maj - Dan bijelih traka.

Počast bošnjačkim i hrvatskim žrtvama Grada Prijedora obilježava se već godinama u organizaciji Katedre za historiju države Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici, Udruženja studenata ELSA Zenica te Asocijacije studenata Pravnog fakulteta, koji se prisjećaju 3.176 ubijenih i nestalih Prijedorčana, među kojima je 102 djece.

Procjene su da je u proteklom Odbrambeno-oslobodilačkom ratu u Bosni i Hercegovini, od 1992. do 1995. godine, protjerano preko 50.000 građana bošnjačke i hrvatske nacionalnosti, od kojih je 30.000 prošlo ili život okončalo u logorima Keraterm, Omarska i Trnopolje.

Dekan Pravnog fakulteta u Zenici Enis Omerović istakao je da se obilježavaju svi međunarodni zločini počinjeni na području Prijedora.

"Obilježavamo sve međunarodne zločine koji su počinjeni na području Prijedora, uključujući i zločin genocida, zločin protiv čovječnosti, ratne zločine…Jer, po svim elementima, gledajući pravne kvalifikacije međunarodnih zločina; masovne egzekucije, likvidacije, koncentraciju koncentracionih logora - pominjem Keraterm, Omarsku, Trnopolje pa i Manjaču; koncetraciju masovnih grobnica na tom području - primarnih, sekundarnih i tercijarnih, možemo konstatovati i sa naučnog osnova da su zadovoljeni svi elementi zločina genocida na tom, prijedorskom području", istakao je Omerović.

Dodao je kako se ne smije zaboraviti da su međunarodni tužioci Haškog tribunala za bivšu Jugoslaviju u prvim optužnicama podnosili optužnice i za zločin genocida u Prijedoru, koji je bio prostor najveće koncentracije logora u kojima su počinjeni svi mogući zločini.

"Ovo je dana kada se prisjećamo žrtava, svih Prijedorčana i Prijedorčanki, uključujući i 102 ubijene djece na području Prijedora. Trideset i prvi maj je dan kada je počela sistemska i masovna segregacija, ugnjetavanje, markiranje, obilježavanje, isključivanje pripadnika Bošnjaka i Hrvata iz zajednice u kojoj su do tada živjeli. Ovo je dan naše borbe i odgovornog obilježavanja kulture pamćenja, kulture opominjanja i kulture sjećanja", kazao je Omerović, podvlačeći kako je smisao obilježavanja kulture sjećanja borba za prava i jednakost svih ljudi u svijetu.

Podsjetio je kako na Pravnom fakultetu postoji spomen-obilježje — kamen na kojem piše: Prijedor – 102 ubijenih djece, naslikan otiscima dječijih dlanova u crvenoj boji, te naglasio da se zbog toga i akademska zajednica mora boriti za ljudski dignitet.

Golgota stanovnika bošnjačke i hrvatske nacionalnosti toga grada počela je naredbom štaba lokalnih srpskih vlasti krajem maja 1992. godine, kada su građani bili prinuđeni da na svoje kuće izvjese bijele čaršafe, a na rukama nose bijele trake — čime su poniženi i lišeni bilo kakvih ljudskih prava.

Proglasom na Radio-Prijedoru, objavljenim 31. maja 1992. godine, koji je pročitao "novinar" Rade Mutić, građani srpske nacionalnosti pozvani su da se pridruže "svojoj vojsci i policiji u potjeri za ovim ekstremistima", dok je ostatku stanovništva upućena prijeteća poruka:

"Ostali građani, muslimanske i hrvatske nacionalnosti, moraju na svoje kuće i stanove izvjesiti bijele zastave i na ruke staviti bijele trake. U protivnom, snosit će teške posljedice. Za Radio-Prijedor, 31. maja 1992. godine, Rade Mutić."

Taj proglas najavio je pravu golgotu nesrpskog stanovništva Prijedora, koji su masovno odvođeni u logore te mučeni i ubijani.