Zemljama u regionu na raspolaganju milioni iz EU fondova, BiH ostala praznih ruku

Evropska komisija je danas stavila na raspolaganje 49 miliona eura Albaniji, 44,2 miliona eura Crnoj Gori i 65,7 miliona eura Sjevernoj Makedoniji u okviru Instrumenta za reforme i rast.

Ovo je uslijedilo nakon trećeg zahtjeva za plaćanje i pozitivne ocjene Komisije o reformskim koracima provedenim u oblastima poslovne konkurentnosti i inovacija u Albaniji i Crnoj Gori, te obrazovanja i digitalizacije u Sjevernoj Makedoniji.

Uređena EU ne odgovara elitamaBiH na rubu gubitka pola milijarde eura, evropski put blokiran političkom pasivnošću

Današnjim oslobađanjem, ukupan iznos oslobođen u okviru Instrumenta u okviru njihovih odgovarajućih koverti dostiže 212,8 miliona eura za Albaniju, 89,3 miliona eura za Crnu Goru i 142,1 milion eura za Sjevernu Makedoniju, objavila je Evropska komisija.

U Albaniji, reforme koje je Komisija ocijenila uključuju mjere za poboljšanje poslovnog okruženja, olakšavanje investicija i inovacija i proširenje pristupa finansiranju, uključujući i za startupove i kompanije aktivne u zelenom i digitalnom sektoru. Od isplaćenih 49 miliona eura, 22,8 miliona eura bit će prebačeno u državni budžet, dok će preostala sredstva biti dostupna za investicione projekte putem Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF), podložno primjenjivim procedurama odobravanja.

U Crnoj Gori, Komisija je procijenila reforme u oblasti istraživanja i inovacija, uključujući podršku naučnicima, preduzećima i istraživačkim institucijama, kao i dalje jačanje nacionalnog inovacijskog ekosistema. Od isplaćenih 44,2 miliona eura, 20,6 miliona eura bit će prebačeno u državni budžet, dok su preostala sredstva dostupna za investicione projekte putem WBIF-a.

U Sjevernoj Makedoniji, procijenjene reforme uključuju mjere za poboljšanje finansiranja osnovnog i srednjeg obrazovanja i mjere za proširenje pristupa digitalnoj infrastrukturi i IT opremi u školama. Od isplaćenih 65,7 miliona eura, 30,6 miliona eura bit će prebačeno u državni budžet, dok su preostala sredstva dostupna za investicione projekte putem WBIF-a.

Sredstva koja su namijenjena za WBIF, nakon što ih odobri upravni odbor WBIF-a, podržat će infrastrukturne projekte u održivom transportu, čistoj energiji, digitalnom i razvoju ljudskog kapitala. Projekti će se provoditi u bliskoj saradnji s partnerima sa Zapadnog Balkana i međunarodnim finansijskim institucijama.

Šta je s Bosnom i Hercegovinom?

Plan rasta za Zapadni Balkan, usvojen 2023. godine, ima za cilj da partnerskim zemljama iz regije donese koristi od članstva prije njihovog pristupanja EU. Cilj mu je integrisati partnere u jedinstveno tržište EU, unaprijediti regionalnu ekonomsku saradnju, produbiti reforme vezane za EU i povećati pretpristupno finansiranje. To zauzvrat ubrzava proces proširenja i rast ekonomija partnera.

Pored Albanije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, u programu su i Srbija, Kosovo i Bosna i Hercegovina.

Naša zemlja ostala je bez novca jer ključni Sporazum o Instrumentu za reforme i rast nije potpisan.

Inače, Plan podržava Instrument za reforme i rast, njegov finansijski instrument s okvirom od 6 milijardi eura. Svakih šest mjeseci partneri izvještavaju o svom napretku u reformama provedenim uz podršku Instrumenta. Najnovije finansijsko saopćenje odnosi se na treći polugodišnji izvještajni period, koji obuhvata reforme provedene do kraja decembra 2025. godine. Ukupno finansiranje oslobođeno u okviru ovog instrumenta od 2024. godine iznosi 673,6 miliona eura.