Za stabilan penzioni sistem FBiH je potrebno još 200 hiljada radnika

Federaciji Bosne i Hercegovine nedostaje oko 40.000 radnika za održavanje postojećih radnih procesa, dok bi za dugoročnu stabilnost penzionog sistema bilo potrebno dodatnih približno 200.000 zaposlenih, upozorio je inicijator ideje o reindustrijalizaciji FBiH i član Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH Adnan Smailbegović.

Prema njegovim riječima, pitanje nedostatka radne snage više nije samo ekonomski izazov, već problem koji direktno utiče na održivost penzionog fonda, zdravstvenog sistema i ukupnog ekonomskog razvoja.

– Ako nemamo dovoljno zaposlenih ljudi, dugoročno neće imati ko puniti penzione fondove, finansirati zdravstveni sistem i nositi ekonomski razvoj zemlje. O ovome moramo govoriti otvoreno i bez uljepšavanja stvarnosti – poručio je Smailbegović.

Posebno je ukazao na nepovoljan odnos zaposlenih i penzionera u Federaciji BiH. Trenutno na jednog penzionera dolazi oko 1,15 zaposlenih, dok evropski prosjek iznosi oko 1,7 zaposlenih po penzioneru, a pojedine zemlje imaju i više od tri radnika na jednog korisnika penzije. Podaci pokazuju nastavak negativnog trenda. Tokom 2023. godine omjer je iznosio 1,22 zaposlena na jednog penzionera, dok je 2025. pao na 1,17. Smailbegović navodi da bi čak i potpuno zapošljavanje svih trenutno nezaposlenih osoba taj odnos podiglo tek na 1,72.

– To nije statistički problem, nego pitanje održivosti sistema. Ako želimo dostići evropski prosjek, trebamo oko 200.000 radnika više nego što ih imamo danas – rekao je.

Govoreći o odlasku stanovništva, naglasio je da mladi ne napuštaju Bosnu i Hercegovinu samo zbog visine primanja, nego i zbog nedostatka sigurnosti, stabilnosti i mogućnosti planiranja budućnosti. Kao odgovor na te izazove predlaže sistemsku reindustrijalizaciju i jačanje proizvodnih kapaciteta. Ističe da industrija generiše veliki broj radnih mjesta i podstiče razvoj pratećih sektora, uključujući transport, logistiku, energetiku i usluge.

– Jedna fabrika ne otvara samo radna mjesta unutar svojih pogona, nego pokreće kompletnu lokalnu ekonomiju – rekao je Smailbegović.

Među prioritetnim mjerama naveo je privlačenje stranih investicija, podsticanje domaćih kompanija na širenje proizvodnje, smanjenje opterećenja na rad, povećanje produktivnosti, ulaganja u tehnologiju i reformu obrazovnog sistema. Također smatra da Bosna i Hercegovina nedovoljno prati evropske politike povezane sa zelenom energijom, ne koristi u dovoljnoj mjeri mogućnosti grantova iz Plana rasta te zaostaje u primjeni tržišnih pravila Evropske unije. Prema njegovim riječima, reindustrijalizacija podrazumijeva i modernizaciju, digitalizaciju, korištenje vještačke inteligencije i brže finansijsko poslovanje.

Jedan od ključnih elemenata inicijative odnosi se na radničku stanogradnju. Cilj je omogućiti zaposlenima kupovinu stana do 100.000 KM uz otplatu tokom 15 do 20 godina i prosječnu mjesečnu ratu od oko 600 KM.

– Stanovi za radnike nisu socijalna mjera, nego ozbiljna razvojna i industrijska politika. Kada čovjek zna da kroz svoj rad može riješiti stambeno pitanje, tada ostanak u Bosni i Hercegovini postaje realna i održiva odluka – izjavio je Smailbegović.

Ukazao je i na činjenicu da druge zemlje aktivno rade na privlačenju radne snage kroz veća izdvajanja, bolju zdravstvenu i socijalnu zaštitu, stambene programe i izmjene radnog zakonodavstva, dok BiH bez sličnih prilagodbi ostaje nekonkurentna. Govoreći o stranim radnicima, rekao je da će njihovo angažovanje biti potrebno u određenom periodu, ali da ne može predstavljati trajno rješenje. Naveo je da ukupne kvote za strane radnike u BiH iznose oko 7.000, dok u pojedinim susjednim zemljama taj broj doseže između 120.000 i 200.000.

– Strani radnici mogu pomoći da sistem funkcioniše danas, ali samo domaća radna snaga, koja ostaje i razvija se ovdje, može osigurati dugoročnu stabilnost ekonomije i društva – kazao je Smailbegović.

Dodao je da su pojedine inicijative iz ovog paketa već upućene nadležnim ministarstvima te da se očekuje nastavak konsultacija i razmatranje prijedloga na jednoj od narednih sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH.

– Ako želimo stabilnu ekonomiju, veće plaće i manje odlazaka ljudi, onda moramo ozbiljno razgovarati o proizvodnji, produktivnosti i reindustrijalizaciji. Bez snažne ekonomije nema ni snažnog društva – zaključio je Smailbegović.