(VIDEO) Pčelari ne pričaju o nogometu, politici i ženama, zanimaju ih samo pčele

"Mi, pčelari, kada sjednemo na kafu, ne pričamo ni o nogometu, ni o politici, ni o ženama, već o našim pčelama."

Ovim riječima predsjednik Društva pčelara Kantona Sarajevo Ibrahim Muharemović počeo je priču za Oslobodjenje.ba povodom Svjetskog dana pčela, koji se obilježava 20. maja.

- Svi nestrpljivo očekujemo te susrete, da prenesemo iskustva jedni drugima. Znači, razmijenimo prvo te informacije, kakvo je zdravstveno stanje. Tako nemamo vremena da pričamo ni o fudbalu, ni o politici. Ne pričamo ni o ženama, jer, dobro, mi smo svi u nekom dobu gdje to baš nama više i ne priliči. Uglavnom pričamo o pčelama, poručio je Muharemović.

Ključna uloga u oprašivanju

Dok proljeće bojama i mirisima prekriva livade, voćnjake i planinske pašnjake, vrijedne pčele neumorno lete od cvijeta do cvijeta, obavljajući posao bez kojeg bi život na Zemlji bio gotovo nezamisliv. Upravo njima, tim malim i često zanemarenim bićima, posvećen je 20. maj - Međunarodni dan pčela.

Ovaj datum ustanovile su Ujedinjene nacije kako bi se podigla svijest o ogromnom značaju pčela i drugih oprašivača za prirodu, proizvodnju hrane i očuvanje ekosistema. Datum nije izabran slučajno - 20. maja 1734. rođen je Anton Janša, pionir modernog pčelarstva iz Slovenije, koji je još u 18. stoljeću ukazivao na važnost pravilnog uzgoja i zaštite pčela.

Pčele imaju ključnu ulogu u oprašivanju biljaka. Više od 75 posto svjetskih prehrambenih kultura u određenoj mjeri zavisi upravo od oprašivača. Bez pčela bi mnoga voća, povrće i orašasti plodovi postali rijetkost, a prirodni balans bio ozbiljno narušen.

Ipak, posljednjih godina pčele su suočene s brojnim prijetnjama - klimatskim promjenama, pretjeranom upotrebom pesticida, zagađenjem i nestankom prirodnih staništa. Stručnjaci upozoravaju da broj pčela u svijetu opada zabrinjavajućom brzinom, što predstavlja ozbiljnu prijetnju globalnoj proizvodnji hrane i biodiverzitetu.

Pčelari širom svijeta zato ne čuvaju samo košnice, već čuvaju ravnotežu prirode. Njihov rad postaje sve važniji u vremenu kada čovječanstvo sve više osjeća posljedice narušenog odnosa prema okolišu.

Međunarodni dan pčela prilika je da se podsjetimo koliko su ova mala bića zapravo velika. Sadnjom medonosnog bilja, smanjenjem korištenja pesticida i brigom o prirodi, svako od nas može doprinijeti njihovom opstanku.

Jer, kada nestanu pčele, nestaje mnogo više od meda - nestaje dio života kakav poznajemo.

Upravo te poruke je poslao i Muharemović, koji je ekipu Oslobodjenja.ba ugostio na vikendici u blizini Osjeka kod Sarajeva, gdje čuva košnice. Formirao je prava društva koja broje hiljade pčela.

I više puta naglasio je da uzgaja pčele iz ljubavi te da je med samo popratni dio toga, a nikako cilj.

- Ne pridaje im se značaj kakav one imaju. Ali moramo znati da su glavni oprašivači u prirodi pčele. Kao što ste vidjeli, kad ste došli, bio je mir, bila je temperatura ispod desetak stepeni, i one su mirovale. Onog časa kad je temperatura došla na nivo kad one mogu da izlaze i da oprašuju sa prirodom, to je bio masovan izlazak. E, znači, upravo zbog te masovnosti, pčele su najmasovniji i najbolji oprašivač u prirodi. I to je njihov značaj, najveći. Ovo drugo je sve periferno, med i sve to. Slušao sam jednog stručnjaka, koji je dobio u Ujedinjenim narodima zadatak da oformi pčelarstvo u Egiptu. Kad su ga godinama poslije pitali: "Koji su benefiti?", kaže: "Najveći benefiti su što se proizvodnja voća povećala skoro duplo." Znači, med je u tom trenutku periferan, iako je bitan, rekao je Muharemović.

Objasnio je i da pčela nikad neće napasti čovjeka bez razloga.

- Ona će prvo jednom da vas udari u glavu, najčešće, i neće vas ubosti. Ako vi ne reagujete i ne odmaknete se, ona će vas tek onda ubosti. To je bilo njeno upozorenje, ustvari, poručio je Muharemović.

Oduvijek je gajio ljubav prema pčelama, jer se njegova nena rahmetli Tahiba bavila pčelarstvom.

- To je nekad u tim seoskim domaćinstvima bila obaveza žene, bio je to ženski posao uglavnom. Ja sam kao dijete skrivao se u njezine dimije. Ona tada nije imala nikakvu zaštitu osim malo preko glave, vidjele su joj se samo oči. Onda je to nastavio moj otac rahmetli. Pa je napravljena pauza. Sve se dešavalo tamo u postojbini, na ušću Lima u Drinu. Dolaskom ovamo, 50-ih godina, otac nije mogao da se bavi pčelarstvom i ja sam želio to da nastavim, kazao nam je Muharemović.

Polen je vrlo bitan

Poručio je kako se pčelarstvom ne može baviti onaj ko ne voli pčele i ko nije ljubitelj pčela.

- Morate voljeti pčele. Bez razlike da li vas ona ubada i da li vam donosi med. Ja sam imao više uspona i padova. Recimo 2024. na 2025. gdje je općenito bio u svijetu jedan veliki pomor pčela. Tada su temperature bile izuzetno visoke u periodu kad pčele sakupljaju propolis i polen, posebno polen. Polen je vrlo bitan jer nema produženja vrste u pčelarstvu bez polena. Znači, da bi se pčela razmnožavala, mora hraniti larve, a prva četiri dana ona to hrani samo matičnim mlijekom. A nema matičnog mlijeka bez polena jer žlijezde koje to proizvode uglavnom rade na bazi polena. Te godine sve pčele koje su bile na paši su stradale. Znači, one su bile toliko iscrpljene. Bile su to stare pčele, iznemogle i nisu mogle da produže vrstu, rekao je Muharemović.

Naglasio je kako su pčelari, uglavnom, nekih drugih struka te da je i on sam inženjer telekomunikacija. A osnovno je krenuti učiti o anatomiji pčele kako bi je razumjeli.

Teško je utvrditi tačan broj pčelara na nivou države ili entitera. Prema riječima Muharemovića, u KS ima između 30 i 60 aktivnih pčelara koji su članovi Društva pčelara KS.

Prema istraživanjima Europske komisije (OLAF) i zajedničkog istraživačkog centra samo je u Evropi, koja troši znatno više meda nego ga proizvodi, čak 46 posto uvezenog meda patvoreno ili sumnjiva porijekla.