Uvoznički lobi čini svoje, BiH u trgovinskom deficitu od šest milijardi KM

Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine u prvih pet mjeseci ove godine iznosi 21 milijardu maraka. Iako je izvoz u poređenju s istim periodom prošle godine blago porastao, uvoz je bio znatno veći, što je rezultiralo negativnim saldom od šest milijardi KM. Na ovaj način višegodišnji negativni trend se, naročito kada je riječ o uvozu, nastavlja.

"U prvih pet mjeseci ove godine izvoz Bosne i Hercegovine iznosio je skoro 7 milijardi i 400 miliona, a uvoz 13 milijardi i 400 miliona maraka. Ostvaren je deficit od 6 milijardi KM", podaci su Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Osim rasta cijena energenata, na povećan uvoz u prvom redu utiče pad industrijske proizvodnje koji se bilježi već nekoliko kvartala za redom. Ekonomski analitičar Aleksandar Ljuboja ističe i problem strukture izvozno orijentisanih kompanija. "Moramo mijenjati odnos prema industrijama koje želimo da razvijamo. Moramo se više fokusirati na usluge, na turizam, a osnovni preduslov da to uradimo jeste prvo da napravimo infrastrukturu", izjavio je Ljuboja za BHRT.

Bosna i Hercegovina uglavnom posluje sa zemljama Evropske unije, koja čini gotovo tri četvrtine ukupne robne razmjene. "Posmatrano po državama, najviše izvozimo, ali i uvozimo iz Hrvatske i Srbije. Sa ove dvije susjedne zemlje imamo i najveći minus u razmjeni roba. U prvih pet mjeseci on je bio 2,2 milijarde KM", naveli su iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.Ekonomski analitičar Zoran Pavlović ukazuje na problem uvozničkog lobija. 

InvesticijeSvjetski lanac sa 1.100 trgovina kreće u veliko širenje: Uskoro dolazi i u BiH

"Imamo uvoznički lobi koji radi na tome da zatrpa domaće tržište robama iz te dvije zemlje. Kupus kada dospije u Makedoniji naš još nije, ali kad dođe naš, onda je makedonski na kraju pa je džabe. Ne samo kupus nego bilo koji poljoprivredni proizvod. Mi moramo zatvoriti granice za uvoz one robe koju sami proizvodimo, kada dođe berba za tu robu. To je normalno. To svaka zemlja radi", kaže Pavlović.

Od 2020. do kraja prošle godine BiH je u razmjeni sa inostranstvom ostvarila minus od čak 70 milijardi KM. "U zadnjih šest godine najmanji spoljnotrgovinski deficit bio je 2020. i iznosio je 6,37 milijardi. Prošle godine bio je preko 14 milijardi KM", navode iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Ekonomski analitičar Igor Gavran smatra da bi ozbiljnije investiranje u domaću proizvodnju moglo značajno ublažiti deficit. "Kada bismo uspjeli da spasimo, ali ne samo spasimo u smislu nekog vegetiranja, već da dalje razvijemo industriju čelika, prateće industrije, mi bi smo mogli, uslovno rečeno, s lakoćom i za milijardu da poboljšamo godišnje naš odnos vanjskotrgovinske razmjene. Sa samo malim iznosom toga dijela za ulaganje u domaću proizvodnju bismo mogli opet srezati značajno taj debalans. Ne možemo ga mi svesti na nulu", ističe Gavran.

Podaci o spoljnotrgovinskom deficitu iz godine u godinu sve su nepovoljniji, a ekonomisti smatraju da je krajnje vrijeme da se ovaj negativni trend, ako ne zaustavi, onda bar ublaži.