Uber i Bolt još ne mogu na naše ulice, BiH debelo kasni za Hrvatskom i Srbijom

Uber, Bolt i druge digitalne platforme za prevoz putnika godinama pokušavaju ući na tržište Bosne i Hercegovine, ali u Federaciji BiH za njih i dalje nema mjesta u zakonskom okviru.

Iako građani sve češće traže jeftiniji, transparentniji i tehnološki moderniji prevoz, postojeći propisi ostali su zarobljeni u modelu klasičnih taksi udruženja i fizičkih taksimetara. U Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija očigledno ne postoji ni politička volja da se o tome ozbiljno razgovara.

Bez odgovora

Na novinarski upit o tome, a koji smo uputili još 23. aprila, o tome koje bi konkretne izmjene Zakona o cestovnom prijevozu FBiH bile potrebne da bi Uber, Bolt i slične platforme mogle legalno poslovati, iz Ministarstva nije stigao odgovor, kao ni na desetak poziva upućenih na službene telefonske brojeve.

Takvo ignorisanje pitanja koje direktno utiče na tržište vrijedno milione maraka dodatno otvara sumnje da iza zadržavanja postojećeg sistema stoji snažan taksi lobi, koji godinama uspješno blokira liberalizaciju tržišta.

Jedini odgovor na ovu temu stigao je od Ministarstva saobraćaja Kantona Sarajevu, gdje su nam kazali da je "regulisanje ove oblasti u nadležnosti federalnog nivoa, jer je za ovaj slučaj potrebno mijenjati Zakon o cestovnom prijevozu Federacije BiH".

Prema važećem Zakonu o cestovnom prijevozu FBiH, taksi prijevoz definisan je na način koji praktično isključuje mogućnost rada digitalnih platformi. Zakon propisuje da vozilo mora imati ugrađen, plombiran i baždaren taksimetar, dok se cijena vožnje utvrđuje prema unaprijed definisanom cjenovniku.

Šta promijeniti?

Najveća prepreka je član 38. Zakona o cestovnom prijevozu FBiH. Taj član praktično definiše taksi kao klasični taksimetar-prevoz, zbog čega Uber, Bolt i slične platforme pravno ne "staju" u postojeći okvir.

Član 38. Zakona daje definiciju taksi prijevoza i obračun cijene. Danas zakon kaže da se cijena "utvrđuje taksimetrom po cjenovniku usluga" i da tokom vožnje "mora biti uključen taksimetar" koji je fizički ugrađen, plombiran i baždaren.

To je direktni sudar s Uber/Bolt modelom, jer oni koriste aplikaciju umjesto klasičnog taksimetra, imaju dinamične cijene, račun izdaju digitalno i vožnja se ugovara unaprijed preko platforme.

Potencijalno rješenje za član 38. moglo bi zvučati drugačije i da se omogući obračun cijene putem certificirane digitalne platforme, elektronski taksimetar/aplikacija, elektronski račun i evidencija vožnje.

Problem predstavljaju i članovi 40. i 42. koji propisuju uslove za taksi vozila i vozače. Zakon trenutno veoma rigidno definiše da taksi vozilo mora imati određenu formu, posebne oznake i licencu, a vozač mora raditi unutar sistema kantonalnih dozvola.

Da bi platforme legalno radile, trebalo bi dodati novu kategoriju i to platformski prijevoz putnika ili digitalni posrednik u prijevozu. Potrebno bi bilo definisati posebne licence za platforme i vozače, urediti odgovornost platforme za sigurnost, osiguranje, poreze i evidenciju vožnji.

Drugim riječima, Zakon sada poznaje samo "taksi vozilo", ali ne poznaje vozača koji prima vožnje preko aplikacije.

Nakon eventualnih izmjena zakona na nivou Federacije BiH, morao bi uslijediti i proces izmjena na kantonalnim nivoima. Trenutno je javni prijevoz moguć samo uz postojeće licence i odobrenja kantonalnih ministarstava. To znači da bi se izmjenama na kantonalnim nivoima moralo omogućiti izdavanje licenci platformskim vozačima ili priznati platformu kao legalnog posrednika između putnika i registrovanog vozača. Također, kantoni morali bi promijeniti odredbe koje regulišu broj dozvola, taksi stajališta, oznake i pravila rada.

Suštinski, FBiH bi morala uraditi ono što su uradile Hrvatska, Srbija i mnoge države EU, a to je zadržati licenciranje i kontrolu, ali zakonski priznati aplikaciju kao legitiman način organizovanja prijevoza.

Upravo tu nastaje ključni problem.

Uber i Bolt funkcionišu potpuno drugačije. Cijena vožnje formira se putem aplikacije, račun se izdaje elektronski, a putnik unaprijed vidi okvirnu cijenu i identitet vozača. U evropskim državama zakonodavci su posljednjih godina upravo zbog toga uvodili novu kategoriju – platformski ili digitalni prevoz putnika – ali u Federaciji BiH takva mogućnost i dalje ne postoji.

Pravno gledano, svaki vozač koji bi danas radio za Uber ili Bolt bez klasične taksi licence i taksimetra mogao bi biti tretiran kao nelegalni prevoznik.

Osim federalnog zakona, dodatni problem predstavljaju i kantonalni propisi. Kantoni kontrolišu izdavanje taksi dozvola, broj vozila, oznake i uslove rada, pa bi eventualni dolazak Ubera ili Bolta zahtijevao izmjene na više nivoa vlasti.

Međutim, činjenica da nadležno federalno ministarstvo odbija čak i odgovoriti na pitanje o mogućim izmjenama zakona mnogima djeluje kao signal da se tema svjesno izbjegava.

Takav odnos posebno je zanimljiv ako se uzme u obzir da su gotovo sve zemlje regiona već pronašle model za rad digitalnih platformi.

Primjeri iz regiona i EU

U Hrvatskoj je zakon izmijenjen još prije nekoliko godina, pa Uber danas legalno posluje uz određene licence i fiskalne obaveze. Sličan model postoji i u Srbiji, dok su mnoge članice Evropske unije prilagodile propise novom tržištu i tehnološkim trendovima.

Federacija BiH je s druge strane ostala pri modelu starom gotovo dvije decenije.

Kritičari tvrde da se iza svega krije zaštita postojećeg taksi tržišta i interesnih grupa koje ne žele konkurenciju, ali i "masno" zarađuju na taksimetrima, baždarenju i tome slično.  

Digitalne platforme donijele bi transparentnije cijene, ocjenjivanje vozača, elektronsko plaćanje i potencijalno niže troškove za građane, ali bi istovremeno ozbiljno uzdrmale postojeći sistem izdavanja dozvola i kontrole tržišta.

Upravo zbog toga mnogi smatraju da problem nije tehničke prirode, nego političke volje.

Jer da postoji spremnost za reformu, dovoljno bi bilo izmijeniti nekoliko ključnih odredbi Zakona o cestovnom prijevozu FBiH – prije svega onih koje definišu taksimetar, način obračuna vožnje i kategoriju prevoznika – te zakonski priznati digitalne platforme kao legitimne posrednike u prijevozu putnika.

Dok se to ne desi, Uber i Bolt u Federaciji BiH ostaju simbol tržišta koje građani žele, ali koje sistem očigledno još ne želi dopustiti.