U FBiH raste udio starijeg stanovništva, svaka peta osoba starija od 65 godina

Na konferenciji "Zdravo starenje - modeli u zajednici: Od dobre prakse do održivog modela u lokalnim zajednicama", organiziranoj u Sarajevu, ministrica civilnih poslova BiH Dubravka Bošnjak ocijenila je da je potrebno dodatno unaprijediti sistem podrške starijim osobama, naglašavajući da se s istim izazovima suočavaju i druge zemlje svijeta.

Istaknula je da međunarodne organizacije, poput Ujedinjenih nacija i Svjetske zdravstvene organizacije, kontinuirano pozivaju BiH na prilagođavanje društava procesu starenja stanovništva kroz reforme tržišta rada, penzionih fondova i zdravstvenih sistema, stvaranje poticajnog okruženja te suzbijanje predrasuda i diskriminacije prema starijim osobama.

Bošnjak je kazala da bi trebalo promisliti o tome kakvo društvo želimo graditi i kako ga prilagoditi činjenici da se životni vijek značajno produžio.

- Moramo imati u vidu da je BiH društvo koje je demografski staro - istaknula je Bošnjak, navodeći da je 23,5 posto stanovništva BiH starije od 60 godina.

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić naglasio je da je gotovo svaki peti stanovnik Federacije BiH stariji od 65 godina, zbog čega je važno kontinuirano razvijati politike i usluge namijenjene starijim osobama.

Istaknuo je da Ministarstvo već provodi projekte usmjerene na zdravo, samostalno i aktivno starenje, među kojima je i projekat "Gerontodomaćice", za koji je ove godine osigurano dva miliona KM.

- Želimo da starije osobe potrebnu pomoć dobiju u svom domu, odnosno da im gerontodomaćice budu na usluzi - kazao je Delić.

Izvršna direktorica Udruženja Partnerstvo za javno zdravlje i organizatorica današnje konferencije Sejdefa Bašić-Hadžiavdić istaknula je da se toj organizaciji svakodnevno obraćaju građani iz različitih dijelova BiH sa zahtjevima za otvaranje centara za zdravo starenje u svojim lokalnim zajednicama.

Naglasila je da trenutno prednjači Kanton Sarajevo, u kojem djeluje 15 takvih centara, dok druge sredine još nisu u dovoljnoj mjeri razvile slične programe.

Ukazala je na činjenicu da starije osobe koje duže ostaju zdrave i aktivne nisu korisne samo sebi nego i zajednici, podsjetivši da su se tokom poplava u BiH upravo pripadnici treće životne dobi među prvima stavili na raspolaganje lokalnim zajednicama.