Traže se sankcije EU Dodiku i provjeru veza s Trumpom, gasni projekt u fokusu

Političko savjetovanje vlasti Republike Srpske i poslovni interesi povezani s Južnom gasnom interkonekcijom među razlozima su zbog kojih Društvo za ugrožene narode (GfbV) traži evropske sankcije Miloradu Dodiku i njegovom okruženju. Organizacija poziva i na ispitivanje političkih i ekonomskih veza vlasti RS-a s osobama bliskim američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.

U saopćenju zahtijevaju da Evropska unija i njene članice vlastitim političkim i ekonomskim instrumentima zaštite suverenitet, teritorijalni integritet i ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Uz ciljane sankcije, traže provjeru evropskih finansijskih i investicijskih odnosa.

„Evropska unija mora iz ovih veza izvući zaključke i svoju politiku prema Bosni i Hercegovini oblikovati nezavisno od Washingtona“, poručila je Belma Zulčić, direktorica Društva za ugrožene narode u BiH.

Zulčić je upozorila na angažman Trumpovih bliskih političkih savjetnika za Vladu RS-a, kao i na to da Dodik američkom predsjedniku pripisuje zasluge za izborni rezultat svoje stranke.

„Mora nedvosmisleno poručiti da suverenitet, teritorijalni integritet i ustavni poredak Bosne i Hercegovine ne smiju biti predmet političkih dogovora ili ekonomskih interesa“, naglasila je.

Ako izostane zajednička odluka zbog blokade unutar EU, GfbV traži da Njemačka i druge države članice usklade i prošire nacionalne mjere. Organizacija smatra da evropski novac ne smije doprinositi jačanju struktura koje slabe državne institucije ili osporavaju teritorijalni integritet BiH, prenosi N1.

„Sada su potrebne ciljane sankcije EU i dosljedna provjera evropskih finansijskih i investicijskih odnosa“, kazala je Zulčić.

Društvo u obrazloženju izdvaja planiranu Južnu gasnu interkonekciju, čiju vrijednost u saopćenju procjenjuje na oko 1,7 milijardi dolara. Prema njihovim navodima, ključnu ulogu u projektu trebala bi imati američka kompanija AAFS Infrastructure & Energy.

Tu kompaniju vode Joseph Flynn, brat Michaela Flynna, nekadašnjeg Trumpovog savjetnika za nacionalnu sigurnost, i Jesse Binnall, bivši Trumpov advokat.

GfbV prenosi optužbe demokratskih članova američkog Predstavničkog doma da je Trumpova administracija svoj politički utjecaj koristila u korist kompanije AAFS. U saopćenju se navodi i da je Michael Flynn tokom 2025. bio plaćeni lobista za Republiku Srpsku.

Zbog toga organizacija zahtijeva potpunu transparentnost velikih energetskih, infrastrukturnih i investicijskih poslova. Traži dostupnost podataka o stvarnim vlasnicima, lobističkim ugovorima i mogućim sukobima interesa.

Drugi dio obrazloženja odnosi se na izvještaje američkih medija o izbornom savjetovanju političkog rukovodstva RS-a. U njima se navodi angažman Chrisa LaCivite, jednog od rukovodilaca Trumpove predsjedničke kampanje 2024, i Jamesa Blaira, tadašnjeg političkog direktora kampanje.

Prema tim izvještajima, LaCivita i Blair putovali su u RS neposredno pred izbore i za savjetovanje o izbornim pitanjima navodno dobili po nekoliko stotina hiljada dolara. Posao je realiziran posredstvom advokatske kancelarije iz Washingtona koju je angažirala Vlada RS-a.

Organizacija podsjeća i na septembarski susret članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović s Trumpovom šeficom kabineta Susie Wiles u Bijeloj kući, kao i na boravak njene kćerke Katie Wiles u Republici Srpskoj u augustu.

Uz ove kontakte i poslovne angažmane, GfbV izdvaja ukidanje američkih sankcija bivšem predsjedniku RS-a. Dodiku i nizu povezanih osoba i kompanija sankcije su ukinute 29. oktobra 2025. godine, što potvrđuje objava američkog Ureda za kontrolu strane imovine (OFAC).

Društvo upozorava da razlozi za prvobitno uvođenje međunarodnih sankcija i ograničenja Dodiku i vodećim ljudima iz njegovog okruženja ne smiju biti zaboravljeni. Podsjeća da su američke mjere, između ostalog, uvedene zbog opstrukcije Dejtonskog sporazuma, destabilizirajućih aktivnosti i navoda o korupciji, a naknadno proširene na brojne osobe i kompanije iz njegovog političkog i poslovnog kruga.

Prema saopćenju GfbV-a, mjere su poduzele i Velika Britanija, Njemačka i Austrija, dok sankcije na nivou Evropske unije protiv Dodika i njegovog okruženja nisu uvedene.