Šekerinska za Oslobodjenje.ba: Prijetnje secesijom i blokade vode BiH u pogrešnom smjeru

Bosna i Hercegovina mora ubrzati reformske procese i okrenuti se budućnosti, dok prijetnje secesijom, političke blokade i destabilizirajuća retorika predstavljaju ozbiljan izazov za stabilnost zemlje i cijelog regiona.

Poručila je to Radmila Šekerinska, zamjenica generalnog sekretara NATO-a, u ekskluzivnom intervjuu za Oslobodjenje.ba.

Govoreći o odnosima Bosne i Hercegovine i NATO-a, Šekerinska naglašava da Alijansa ostaje čvrsto posvećena suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH te da Zapadni Balkan i dalje predstavlja jedno od strateški najvažnijih područja za NATO. Istovremeno upozorava da unutrašnje političke podjele, nacionalistička retorika i prijetnje secesijom ne samo da usporavaju reformske procese nego direktno ugrožavaju stabilnost zemlje.

Iskustvo Sjeverne Makedonije

U razgovoru za naš portal, zamjenica generalnog sekretara NATO-a govori o tome šta Bosna i Hercegovina treba učiniti kako bi dodatno unaprijedila saradnju s Alijansom, koliko je realno povećanje izdvajanja za odbranu, kakva je trenutna sigurnosna situacija u zemlji te koliki je utjecaj Rusije na BiH i region nakon početka rata u Ukrajini.

Šekerinska se osvrnula i na vlastito iskustvo vođenja procesa pristupanja Sjeverne Makedonije NATO-u, ističući da su politička hrabrost, reformska odlučnost i dugoročna vizija bili ključni za uspjeh te zemlje na putu ka članstvu u najjačem vojno-političkom savezu na svijetu.

Šta Bosna i Hercegovina konkretno treba uraditi kako bi ubrzala put ka članstvu u NATO-u?

- Prije svega, važno je sagledati koliko je daleko partnerstvo između NATO-a i Bosne i Hercegovine napredovalo proteklih godina. NATO je posvećen Bosni i Hercegovini više od tri decenije, a naša podrška zemlji i regionalnoj stabilnosti ostaje čvrsta. Tu poruku prenijeli smo članovima Predsjedništva BiH tokom njihove posjete sjedištu NATO-a prošlog mjeseca, a ponovio ju je i zamjenik pomoćnika generalnog sekretara za partnerstva tokom nedavne posjete Sarajevu. Snažno podržavamo suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.

Nastavljamo podržavati misiju EUFOR Althea u okviru aranžmana Berlin Plus. Produbljujemo politički dijalog i praktičnu saradnju s Bosnom i Hercegovinom, uključujući aktivnosti putem NATO-štaba u Sarajevu i Jedinice za podršku političkom angažmanu. Također podržavamo reformske procese kroz programe poput Reformskog programa, Individualno prilagođenog partnerskog programa (ITPP) i Paketa za izgradnju odbrambenih kapaciteta (DCB).

Gledajući unaprijed, važno je naglasiti da su svi ovi mehanizmi snažni pokretači reformi. Međutim, njihov puni potencijal može biti ostvaren samo ako budu praćeni vjerodostojnim naporima domaćih vlasti. Sveobuhvatne reforme koje predvode institucije Bosne i Hercegovine ključne su za stvaranje okvira u kojem NATO može još efikasnije pružati podršku.

Svjesni smo da postoje različiti stavovi o budućem odnosu Bosne i Hercegovine prema NATO-u. To je suverena odluka vlasti Bosne i Hercegovine. Članstvo se zasniva na ispunjavanju kriterija i ostvarenom napretku, a ne na rokovima. Ipak, to je pitanje budućnosti. Danas se trebamo fokusirati na ono što je trenutno važno. Svi politički lideri u BiH podržavaju saradnju s NATO-om i žele njen nastavak. Pozdravljamo pozitivne korake u vezi s Reformskim programom i nadamo se nastavku konstruktivnog pristupa bez nepotrebnih blokada. Konsenzus nije jednostavan, to dobro znamo. Nije uvijek lako ni među saveznicima, gdje 32 članice moraju zajedno raditi kako bi se ostvario napredak.

Koliko je realno očekivati da Bosna i Hercegovina godišnje izdvaja 1,5 posto BDP-a, odnosno oko 200 miliona eura, za odbranu? Može li ekonomija zemlje to podnijeti?

- Nije na NATO-u da spekuliše o budžetskoj potrošnji. Ono što jasno ističemo jeste da očekujemo od rukovodstva Bosne i Hercegovine da osigura adekvatno finansiranje svojih Oružanih snaga. NATO je posvećen pružanju dodatne podrške i opreme kroz Paket za izgradnju odbrambenih kapaciteta. Tri inicijative usmjerene su prema Ministarstvu sigurnosti, a devet prema Ministarstvu odbrane i Oružanim snagama BiH. One obuhvataju savjetodavnu podršku, obrazovanje i obuku, kao i nabavku opreme u različitim oblastima.

Od prošle godine realizujemo projekte iz oblasti upravljanja krizama, borbe protiv terorizma, cyber odbrane, medicinske evakuacije zračnim putem i vojne policije. Od 2023. saveznici i partneri NATO-a u poseban fond uložili su više od 10 miliona eura za podršku ovim aktivnostima. Saveznici nastavljaju slati stručnjake koji pružaju savjete Bosni i Hercegovini u provođenju pojedinačnih inicijativa. Ipak, ovaj paket ne može biti zamjena za nacionalni budžet. U sadašnjem složenom sigurnosnom okruženju svi moramo ulagati više u odbranu.

Postoji li zamor od proširenja unutar NATO-a ili Zapadni Balkan i dalje ostaje strateški prioritet? Ima li NATO danas veći interes za Bosnu i Hercegovinu nego prije pet ili deset godina?

- Politika otvorenih vrata ugrađena je u osnivački ugovor NATO-a i ona se nije promijenila. Zemlje Zapadnog Balkana koje su postale članice NATO-a ostvarile su značajne koristi od članstva. Dovoljno je pogledati iskustva Sjeverne Makedonije i Crne Gore. Zapadni Balkan ostaje visoko na listi prioriteta NATO-a. To je regija od strateškog značaja za Savez. Naša posvećenost stabilnosti regiona je neupitna i nećemo dozvoliti stvaranje sigurnosnog vakuuma. Nastavit ćemo štititi mir u regionu.

Koju poruku NATO danas šalje građanima Bosne i Hercegovine, posebno u atmosferi političkih tenzija i neizvjesnosti?

- Više od 30 godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, postignut je značajan napredak. Ta dostignuća ne smiju biti dovedena u pitanje. Želimo vidjeti Bosnu i Hercegovinu čvrsto usmjerenu na evropski i euroatlantski put. Bosna i Hercegovina mora predvoditi taj proces, a cijela međunarodna zajednica ostaje posvećena pružanju podrške. Pozvali smo političke lidere u BiH da se udalje od destabilizirajućih poteza. Takve aktivnosti potkopavaju reforme i evropske aspiracije zemlje te koriste onima koji žele profitirati od nestabilnosti. Potrebno je zajednički raditi za dobrobit svih građana Bosne i Hercegovine i regiona, te doprinositi pomirenju, trajnom miru i dobrim susjedskim odnosima.

Kao političarka koja je vodila proces pristupanja Sjeverne Makedonije NATO-u, koji biste savjet dali Bosni i Hercegovini?

- Na vlastima Bosne i Hercegovine je da odluče kojim putem žele razvijati odnose s NATO-om. Ne vjerujem da se iskustvo jedne zemlje može jednostavno preslikati na drugu. Za Sjevernu Makedoniju to je bio dug i složen proces, pun izazova. Ulazak u NATO bio je strateški cilj koji je ujedinio zemlju od sticanja nezavisnosti. To je zahtijevalo političku hrabrost i liderstvo kako bi se provele reforme, unaprijedilo upravljanje, gradili dobri odnosi sa susjedima i prilagodile oružane snage saradnji sa saveznicima. Sve je to ostvareno strpljenjem i odlučnošću da zemlja postane dio velike transatlantske porodice.

Okrenuti se budućnosti

Kako NATO trenutno procjenjuje sigurnosnu situaciju u Bosni i Hercegovini? Postoje li ozbiljni rizici od destabilizacije?

- Unutrašnji politički sukobi, nazadne nacionalističke ideje i prijetnje secesijom djeluju destabilizirajuće i predstavljaju opasnost. Zato je važno okrenuti se budućnosti umjesto vraćanja u prošlost. Od presudne je važnosti da svi politički lideri u Bosni i Hercegovini iskreno rade na provođenju reformi u interesu svih građana i doprinose pomirenju, trajnom miru i dobrim susjedskim odnosima.

Koliko je danas snažan ruski utjecaj u Bosni i Hercegovini i regionu, posebno nakon početka rata u Ukrajini?

- Autoritarne države poput Rusije nastoje utjecati na demokratske procese i podrivati demokratske institucije koristeći unutrašnje slabosti kako bi širile podjele. Svako vanjsko miješanje u demokratske procese je neprihvatljivo. To uključuje hakerske napade, informacione prijetnje, zastrašivanje i druge destabilizirajuće aktivnosti. U potpunosti poštujemo suvereno pravo svake države da sama bira svoje političke i sigurnosne aranžmane. To je temeljni princip evropske sigurnosti koji su prihvatile sve države, uključujući i Rusiju.