Šef misije OSCE-a u BiH: Pitajte političare šta nude osim podjela

Bosna i Hercegovina ulazi u još jedan izborni ciklus, ali će se ovogodišnji opći izbori značajno razlikovati od svih prethodnih. Upravo su izbori, nove tehnologije i povjerenje građana bili među glavnim temama razgovora Vildane Selimbegović sa šefom Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini Rickom Holtzappleom, gostom podcasta Oslobođenja. Nakon nešto više od godinu provedenu u BiH, Holtzapple zemlju ne opisuje kao najteži slučaj u regionu.

Na biračima je

- Ne bih nužno rekao najteži slučaj, rekao bih jedan od komplikovanijih, ali to je također i odraz nekih prednosti koje ova zemlja ima, raznolikosti ljudi, krajolika. Mislim da još postoje velike prilike za napredak. Vidim dosta uspješnih priča u proteklih 30 godina od završetka sukoba, ali još treba raditi na ostvarenju održivijih i boljih demokratskih institucija u korist ljudi koji ovdje žive, kazao je.

Jedan od ključnih problema vidi u složenom ustavnom i političkom sistemu proisteklom iz Dejtonskog mirovnog sporazuma.

- Predviđena je prilično složena struktura vlasti i ustavni poredak koji zahtijeva određenu mjeru dobre političke volje i dobre vjere političara i donosilaca odluka, objasnio je Holtzapple.

Upravo tu, kaže, nastaju problemi, jer je donošenje konačnih odluka kroz institucije često veoma teško, bez obzira na to da li je riječ o državnom, entitetskom ili čak lokalnom nivou. Zbog toga je veliki dio aktivnosti Misije OSCE-a usmjeren na podršku procesima koji institucije trebaju učiniti funkcionalnijim i sposobnijim za donošenje odluka potrebnih građanima.

Slijede nam izbori uz uvođenje novih tehnologija.

- Biometrijska identifikacija birača, koja zahtijeva od birača da stavi prst na čitač kako bi se potvrdio njegov identitet, u velikoj će mjeri doprinijeti većem stepenu integriteta izbornog procesa, jer ćemo znati da su oni koji su glasali te osobe za koje se predstavljaju i da svaki birač koji ispunjava uslove može glasati, i to samo jednom, rekao je Holtzapple.

Dok izborna kampanja traje, Misija OSCE-a političkim akterima upućuje dvije ključne poruke. Prva je da kandidati i stranke izbjegavaju retoriku koja podiže tenzije i produbljuje podjele. Umjesto toga, smatra Holtzapple, birači bi trebali čuti kakvu politiku kandidati nude, kako vide funkcioniranje institucija i kakvu budućnost BiH zamišljaju u evropskom kontekstu.

- Kakvi su njihovi prioriteti? Šta stranke kažu o sposobnosti ili spremnosti, stavovima prema različitim ekonomskim razvojnim programima? Kakvi su njihovi stavovi o državnom finansiranju? Koliki budžet treba biti, kaže Holtzapple i savjetuje da birači to treba da pitaju političare umjesto da podržavaju poruke koje vode novim podjelama.

U razgovoru je otvoreno i pitanje politike lidera SNSD-a Milorada Dodika i poruka o podjeli zemlje.

- To je na biračima, njihova je odluka kakvu viziju budućnosti žele za ovu zemlju. Birači treba jasno da razumiju šta tačno nude određeni kandidati i stranke u pogledu te budućnosti, rekao je.

Jedan od najtežih dijelova razgovora odnosio se na smrt Ratka Mladića, njegovu sahranu i činjenicu da je vrh RS-a prisustvovao ukopu čovjeka osuđenog za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine.

- Vrlo je zabrinjavajuće što ima onih koji i dalje ili poriču prirodu počinjenih zločina ili ne izvlače lekcije o tome kakva politika će voditi prevazilaženju tog naslijeđa, rekao je i dodao da od međunarodne zajednice očekuje dosljednu politiku i osudu veličanja ratnih zločina i politike koja stvara podjele.

Na pitanje treba li se, nakon poruka koje su pratile Mladićevu sahranu, plašiti reprize devedesetih, ambasador odgovara: "Svakako se nadam da ne".

Ne smatra da trenutno nužno postoji veliki razlog za strah od nasilja, ali upozorava na drugi problem.

- Smatram da, što duže traje ova politička stagnacija, time je veći i rizik i veća ranjivost društva, kazao je.

Tema veličanja ratnih zločinaca otvorila je i pitanje rada pravosuđa. Zbog negiranja genocida i postupaka povezanih s veličanjem Mladića podneseno je više od 5.000 prijava, te da je već formirano 827 predmeta.

- Takvi postupci i takve tvrdnje zavređuju pouzdanu i potpunu istragu, zakoni se moraju poštovati, govori on i dodaje da veliki broj predmeta otvara i pitanje kapaciteta i resursa pravosuđa.

Ako nije moguće svaki predmet procesuirati u odgovarajućem roku, javnost mora znati kakva ograničenja postoje, kako se određuju prioriteti, na koji način se raspoređuju resursi i kakav epilog građani mogu očekivati.

Pitanje regionalne sigurnosti otvoreno je kroz vojnu vježbu Pobednik 2026. u Srbiji i učešće Milorada Dodika na tom skupu, kao i poruke da se Vojska Srbije doživljava kao vlastita. Holtzapple smatra da bi političari, prije svega, trebali objasniti šta nude za rješavanje problema koji već postoje u zemlji, umjesto dodatnog unošenja vanjskih faktora i dinamike drugih država.

Među pitanjima koja bi trebala biti u centru političke debate naveo je evropski put, državnu imovinu i ispunjavanje kriterija 5+2 koji bi vodili završetku rada OHR-a.

- Zašto ta pitanja i ti prioriteti nisu ostvareni? Zašto tu nije bilo napretka? Kakva vrsta izbora bi mogla pomoći u stvaranju pozitivnije atmosfere koja bi vodila rješavanju tih pitanja, upitao je Holtzapple.

Birači bi trebali pitati postoji li druga mogućnost za prevazilaženje ekonomskih problema, kakve investicije političke stranke planiraju privući i šta su njihovi kandidati konkretno spremni uraditi. Tu, smatra Holtzapple, veliku odgovornost imaju novinari.

BiH ima veliki broj kanala i izvora informacija, ali građanin mora razmišljati o tome kakve motive određena medijska kuća ima, koliko je objektivna, predstavlja li različite argumente i pruža li dovoljno informacija za razumijevanje događaja. Posebno zabrinjavajućim smatra stanje javnog emitovanja i probleme BHRT-a. Otvoreno je i pitanje RTRS-a i načina izvještavanja tokom sahrane Ratka Mladića.

- Prenošenje vijesti gledaocima je u redu, ali treba dati činjenični kontekst. Dakle, ne pružiti narativ samo jedne strane, jedne stranke ili jedne grupe, već pružiti činjenice koje daju kontekst, kazao je Holtzapple.

Novi planovi

OSCE se godinama bavi i obrazovanjem u BiH, a problem dvije škole pod jednim krovom još nije riješen. Holtzapple smatra da obrazovni sistemi nisu napravljeni tako da promoviraju međusobno razumijevanje i zajednička iskustva koja bi djelovala kao stabilizirajuća snaga u zemlji.

- Praksa da učenici pohađaju nastavu odvojeno i da pohađaju jedan duboko podijeljen sistem nije u skladu s međunarodnim standardima koje je Misija OSCE-a dužna promovirati, rekao je.

Napominje da su u pojedinim kantonima već primijećeni pomaci kroz nove nastavne planove i programe, te saradnju fakulteta i pedagoškog osoblja.

Na kraju razgovora otvoreno je pitanje ljudskih prava i položaja drugih i drugačijih. Zaštita koju građani imaju, zaključuje, mora biti jednaka bez obzira na zajednicu kojoj pripadaju.

- Tu je mnogo elemenata našeg identiteta na osnovu pola, nacionalnog porijekla, vjere, seksualne orijentacije, ali bez obzira na sve to, moramo nastojati da se držimo principa da ljudi ostvaruju isti tretman, isti stepen zaštite, bez obzira na to koji je njihov identitet, zaključio je šef Misije OSCE-a u BiH.