Schmidt: Sugerisano mi je da napravim prostor za nekog drugog, postojala je druga ideja

Odlazeći visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt izjavio je da još uvijek nije poznato kada će tačno napustiti funkciju, naglašavajući da nema jasne informacije o tome ko bi ga mogao naslijediti na čelu OHR-a.

U intervjuu za Die Presse govorio je o svom odlasku, pritiscima iz Sjedinjenih Američkih Država, pitanju državne imovine, planiranom američkom gasovodu preko hrvatskog Jadrana, političkim blokadama u BiH, budućnosti OHR-a te evropskim integracijama zemlje.

Odlazak i pritisci

Schmidt je podsjetio da je u maju najavio odlazak u junu, ali sada ističe da je ključno pitanje imenovanje njegovog nasljednika.

“Važno je znati ko će preuzeti moju funkciju i ko će biti novi predstavnik međunarodne zajednice. Međutim, o tome još nema nikakve jasnoće. U tom smislu, svoj posao trenutno obavljam kao pilot koji sleti na aerodrom u Sarajevu – prema pravilima vizuelnog letenja”, rekao je.

Na pitanje da li odlazi pod američkim pritiskom, odgovorio je da mandat OHR-a formalno nije vremenski ograničen, ali da su mu, kao i nekim prethodnicima, sugerisane promjene.

“Mandat OHR-a nije vremenski ograničen. Ipak, i meni je – kao i nekim ranijim visokim predstavnicima – sugerisano da napravim prostor za nekoga drugog”, kazao je.

Govoreći o ulozi SAD-a, dodao je:

“To je gotovo opipljivo. Može se reći da postoji ideja: hajde da pokušamo nešto novo.”

Državna imovina i gasovod

Kao jedno od ključnih otvorenih pitanja naveo je državnu imovinu, koja, prema njegovim riječima, obuhvata oko 30 posto teritorije BiH. Istakao je da to pitanje koči investicije, ali i projekte poput planiranog gasovoda s hrvatskog Jadrana.

“Jedna od ključnih tačaka jeste neriješeno pitanje državne imovine, koja pokriva oko 30 posto teritorije. To blokira investicije i ima veze i s planiranom izgradnjom američkog gasovoda iz pravca hrvatskog Jadrana”, rekao je.

Dodao je da postoje prijedlozi rješenja, ali da ih ne želi nametati bez političkog konsenzusa.

“Moje ladice su pune prijedloga. U javnom interesu bi se mogla naći zakonska rješenja u skladu s odlukama Ustavnog suda. Ali to ne želim raditi bez spremnosti ključnih aktera. Ne želim da se kasnije ponovo otvori rasprava o tome da li je to bilo ispravno. Nedostatak političke volje za kompromis je osnovni problem, svojevrsna bolest u BiH”, poručio je.

Političari i etnonacionalizam

Komentarišući dugotrajne blokade u zemlji, Schmidt je rekao da je društvo u svakodnevnom životu daleko ispred politike.

“Ljudi u svakodnevnom životu funkcionišu mnogo bolje nego politika. Političke elite njeguju etnonacionalne narative i svjesno ih pojačavaju. Ključno pitanje nije mogu li ljudi živjeti zajedno, nego kako izgraditi multietnički sistem zasnovan na toleranciji. To još nemamo”, rekao je.

Budućnost OHR-a

Ocijenio je da je pitanje opstanka OHR-a opravdano, ali da trenutno ne vidi alternativu zbog slabih institucija i blokada koje proizlaze iz dejtonskog sistema.

“To je legitimno pitanje i ni ja ne mislim da OHR i međunarodna intervencija mogu trajati beskonačno. Ali trenutno ne postoji bolji model. Država je i dalje institucionalno slaba, a Dejton se često koristi za blokade umjesto za kompromis”, kazao je.

Dodao je da bi se uloga OHR-a mogla smanjivati tek s jačanjem evropskih integracija.

“Onog trenutka kada počnu pregovori s EU, Unija će preuzeti snažniju ulogu, a ovlasti OHR-a će se postepeno smanjivati”, rekao je.

Evropski put i ruski uticaj

Schmidt je istakao da građani BiH većinski podržavaju EU, ali da postojeći evropski pristup nije dovoljno efikasan.

“Podrška EU je visoka, ali postojeći instrumenti ne daju dovoljno rezultata. Često postoji samo deklarativna podrška među političarima”, naveo je.

Poručio je da EU mora pronaći drugačiji pristup, ali i imati strateški interes da spriječi jačanje drugih uticaja.

“Potrebni su instrumenti koji sprječavaju blokade integracija. EU mora shvatiti da je put BiH složen, ali i imati interes da se ovdje ne otvori prostor za ruske interese”, rekao je.

Mladi kao optimizam

Na kraju je naglasio da ga najviše ohrabruju mladi ljudi u Bosni i Hercegovini.

“Mladi su Evropljani, bez obzira na porijeklo ili vjeru. Oni se tako i osjećaju. Pogledajte reprezentaciju BiH – među igračima se etničke podjele više i ne primjećuju, barem kada se slavi”, zaključio je Schmidt.