Podnesena krivična prijava protiv ratnog zločinca koji je vrijeđao prijedorske žrtve

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine zaprimilo je krivičnu prijavu protiv Damira Došena, osuđenog ratnog zločinca iz Prijedora, zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje te vrijeđanja žrtava putem objava na društvenim mrežama. Iz Tužilaštva je potvrđeno da će prijava biti dodijeljena jednom od postupajućih tužitelja.

Povod za prijavu bile su Došenove objave na Facebooku, u kojima je negirao dokazane zločine nad nesrpskim stanovništvom Prijedora. Pod korisničkim imenom Damir Kain Došen komentarišući objavu o Prijedoru, napisao je da su „bijele trake izmišljene", te je pogrdnim imenima nazivao Bošnjake, tvrdeći da su logoraši sami bili krivi za svoje hapšenje zbog „masovnog učešća u napadima na srpsku vojsku i policiju".

Ovakve izjave direktno prkose presudama Haškog tribunala, prema kojima je nesrpsko stanovništvo Prijedora bilo primorano da izvjesi bijele plahte pred kućama i nosi bijele marame na rukama kao znak lojalnosti srpskim vlastima. Sudskim presudama je također utvrđeno da je tokom rata u Prijedoru ubijeno više hiljada civila, a hiljade Bošnjaka i Hrvata prošle su kroz zloglasne logore.

Zloglasna „tvornica keramičkih pločica" koju Došen spominje u svom komentaru zapravo je logor Keraterm, koji je otvoren krajem maja 1992. godine. Kroz njega je prošlo više od 3.000 civila, a u samo dva i po mjeseca rada ubijeno je najmanje 362 logoraša. Prema presudama MKSJ-a, zatočenici su brutalno ubijani, mučeni i zlostavljani.

Damir Došen bio je vođa jedne od tri smjene straže u logoru. U njegovoj smjeni počinjeni su brojni zločini u kojima je i sam učestvovao - premlaćivanja, maltretiranja te psihičko zlostavljanje i ponižavanje logoraša. Uhapšen je 1999. godine u akciji snaga SFOR-a, koje su ga u insceniranoj saobraćajnoj nesreći savladale i prebacile u pritvor u Ševeningen.

Vođa smjene u KeratermuRatni zločinac tvrdi da su bijele trake u Prijedoru izmišljene i vrijeđa žrtve

Na suđenju 8. oktobra 2001. godine Došen se izjasnio krivim, sklopivši nagodbu s Tužilaštvom koja mu je osigurala kaznu od samo pet godina zatvora, od čega je odslužio tri godine i četiri mjeseca. Pred sudijama je tom prilikom govorio o nevinom patnjama svojih sugrađana, izjavljujući da je spreman preuzeti odgovornost „pred Bogom i ljudima" i poručujući žrtvama da „svačija žrtva zaslužuje poštovanje".

Koliko je to pokajanje bilo iskreno, postalo je jasno petnaest godina kasnije. Godine 2018. bivši logoraši prepoznali su ga na fotografijama s proslave neustavnog Dana RS-a  u maskirnoj uniformi, kao pripadnik ekstremno desničarske organizacije Srbska čast, poznate po veličanju ratnih zločinaca i vezama s ruskim Noćnim vukovima.

Bosanskohercegovački historičar Jasmin Medić u naučnom radu pod nazivom „Obmana ili iskrenost?" detaljno je analizirao Došenovo haško pokajanje, implicirajući da je priznanje krivice bilo isključivo alat za izbjegavanje dugotrajne kazne, a ne izraz autentičnog moralnog preokreta.

Najnovije negiranje bijelih traka samo je konačna potvrda onoga na što žrtve i istraživači godinama upozoravaju. Sistem koji je omogućio blagu kaznu i koji danas dopušta slobodno širenje mržnje i poricanje dokazanih zločina ponovo se nalazi pred ispitom, ovog puta pred Tužilaštvom BiH.