PIC traga za novim imenom, ko će u fotelju Christiana Schmidta?

Christian Schmidt zvanično je odstupio sa funkcije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Ambasadori Upravnog odbora PIC-a su na redovnom sastanku u utorak formalno imenovali prvog zamjenika visokog predstavnika Louisa J. Crishocka za vršitelja dužnosti do konačnog imenovanja novog visokog predstavnika. Posljedica je to nemogućnosti dogovora. Koplja su se, kao i na sastanku političkih direktora UO PIC-a početkom juna, lomila između talijanskog diplomate - iza kojeg stoje i Sjedinjene Države - Antonija Zanardija Landija i francuskog diplomate Renéa Troccaza.

Pregovori nastavljeni

- Znam da je bilo još nekih imena koja su se pojavila u opticaju kao neka kompromisna imena, a ova dva su i dalje zvanična: Landi i Troccaz. Oko toga se dvije strane još nisu usaglasile. Ono što znam je da postoji još jedno kompromisno ime, ali prerano je, ne želim i neću o tome govoriti, poručio je ministar vanjskih poslova naše zemlje Elmedin Konaković.

Ministar Konaković je uputio i pismo američkom državnom sekretaru Marcu Rubiju, izrazivši zabrinutost BiH u vezi s bilo kakvom mogućnošću smanjenog američkog angažmana u našoj zemlji. To bi, upozorio je, otvorilo prostor Rusiji, ruskom malignom utjecaju, njenim saveznicima i lokalnim posrednicima koji žele oslabiti dejtonski okvir i opstruisati euroatlantsku budućnost BiH. Dodao je da je uloga OHR-a neophodna sve dok se u potpunosti ne ispune ciljevi i uslovi Programa 5+2.

“Zbog toga je od najveće važnosti da se imenovanje sljedećeg visokog predstavnika obavi kroz uspostavljeni okvir PIC-a i uz jasan konsenzus između SAD-a i EU”, napisao je Konaković.

Istakao je i da BiH pozdravlja politiku SAD-a, koja potiče domaće političke lidere da preuzmu odgovornost, ali da u sadašnjim okolnostima, izvršne ovlasti visokog predstavnika, uključujući bonske, ostaju neophodan instrument posljednjeg utočišta protiv secesionističkih akcija i direktnih napada na Dejtonski sporazum, ustavni poredak, te suverenitet i teritorijalni integritet BiH.

A UO PIC-a se obavezao da će postići dogovor što je prije moguće, najkasnije do 14. jula. Objašnjeno je i da će v. d. visokog predstavnika u potpunosti osigurati institucionalni kontinuitet funkcije, pravnu sigurnost u vezi sa svim odlukama koje su donijeli prethodni visoki predstavnici, te da će djelovati pod političkim vodstvom PIC-a.

Iz Republike Srpske oduševljenje: državni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac (SNSD) izjavio je za Srnu da odlazak Schmidta iz BiH predstavlja “kraj nelegitimne političke epizode”, a da “sljedeći korak mora biti poništavanje svega što je Schmidt nametnuo”.

Košarac je očigledno, po uzoru na stranačkog šefa Milorada Dodika, zaboravio na saopćenje UO PIC-a, ali i potvrde da OHR zadržava svoje ovlasti i da neće biti poništene odluke ranijih visokih predstavnika. Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović ponovila je da je dovoljno da u BiH ostane samo zamjenik visokog predstavnika. Iako entitet nema nikakav utjecaj na PIC, Cvijanović je istakla i da je “održavanje bonskih ovlaštenja neprihvatljivo za RS”.

“Ukoliko bilo koji akter pokuša ugroziti, zaobići ili osporiti ranije odluke, v. d. visokog predstavnika će preduzeti sve potrebne mjere u okviru svog mandata u skladu s Aneksom X”, istaknuto je u saopćenju UO PIC-a.

A ambasador Crishock je prilikom preuzimanja dužnosti akcentirao da se pravac djelovanja OHR-a neće mijenjati, te da u centru pažnje ostaje stabilnost države.

Dr. Soeren Keil sa University of Passau ističe da imenovanje v. d. visokog predstavnika znači da je Zapad podijeljen i da se još ne može dogovoriti oko zajedničkog kandidata. Kaže i da se američki interes za BiH očito preusmjerava.

- Za sada je to privremeno rješenje i teško je zamisliti da će v. d. visokog predstavnika koristiti bonske ovlasti, ali prvo moramo vidjeti hoće li se dogovoriti, kaže dr. Keil.

Važnost OHR-a

Upozorava da je BiH već neko vrijeme u stanju krize, a da su izborne godine uvijek nestabilne.

- U ovom kontekstu, konačna garancija za intervenciju i očuvanje mira i stabilnosti u okviru mandata OHR-a izuzetno je važna. Ova institucija je veoma bitna i, po mom mišljenju, još je potrebna, kaže dr. Keil.

Govoreći o mogućoj trećoj opciji, nada se kompromisnom kandidatu.

- To možda neće biti niko od imena koja se trenutno spominju u javnosti. Mnogo toga zavisi od Trumpove administracije i spremnosti da prihvati evropskog kandidata bez nametanja sopstvene agende. Nisam uvjeren da će se to dogoditi, tako da bi trenutna situacija mogla potrajati, poručuje naš sagovornik.