Pamtimo nevino ubijene na Kazanima, žrtve još čekaju spomenik u gradu

Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije obilježilo je godišnjicu zločina na Kazanima. Iz Udruženja su u saopćenju podsjetili da se jama Kazani nalazi na području Trebevića, nedaleko od Sarajeva, te da je u javnosti postala poznata zbog ubistava Sarajlija i Sarajki tokom 1992. i 1993.

Apel vlastima

“Zločine su počinili pripadnici 10. brdske brigade Armije RBiH, kojom je komandovao Mušan Topalović Caco. Do danas nije zvanično utvrđen ukupan broj ubijenih osoba na ovoj lokaciji”, naveli su iz UDIK-a.

Podsjetili su i da su, osim na Kazanima, u novembru 1993. izvršene ekshumacije i na lokalitetima Gaj i Grm maline.

“Tijela ubijenih sa tri lokacije su sahranjena pod oznakama NN na rimokaličkom groblju Sveti Josip u Sarajevu. Reekshumirana su novembra 1998, kada su i prevezena u Istočno Sarajevo. Za ubistva počinjena na Kazanima vođeni su sudski postupci pred različitim domaćim pravosudnim institucijama. Ipak, njihov ishod nije doveo do pravosnažne presude za ratni zločin”, kazali su iz UDIK-a.

Podsjetili su da već petu godinu zaredom na godišnjicu objavljuju osmrtnicu u našem Oslobođenju. Naglašavaju da je tekst na osmrtnici primjer kako je trebao izgledati sadržaj spomen-ploče na Trebeviću koju su podigle gradske vlasti 2021. I ove godine, UDIK apeluje na gradske vlasti da obilježe mjesto reekshumacija žrtava na groblju Sveti Josip, čime bi ubijene Sarajlije dobile spomenik u gradu.

A povodom godišnjice, UDIK i partneri Friedrich Ebert Stiftung BiH i ProPeace BiH u prostorijama Goethe Instituta u Sarajevu jučer su organizovali okrugli sto o temi “Sjećanja manjina u narativima većine”. Uvodno obraćanje održala je naša glavna i odgovorna urednica Vildana Selimbegović. U fokusu razgovora bio je značaj stvaranja prostora za njegovanje i očuvanje sjećanja manjinskih zajednica, posebno u društvu u kojem dominiraju jednonacionalni narativi većine. Na okruglom stolu govorili su: osnivač Mediacentra Sarajevo Boro Kontić, predsjednik Udruženja logoraša Stolac Amer Đulić i novinarka Detektora Lamija Grebo.

Selimbegović je podsjetila na tok događaja iz ratnih godina i Cacina zlodjela. Kazala je i da branitelji Cace danas friziraju historiju. Vrijeme je, navela je, da Cacine žrtve nakon 33 godine dobiju satisfakciju, naglasivši da niko nema pravo da ratne zločince zove herojima.

Kontić je govorio o ulogama novinara i medija u procesu suočavanja sa prošlošću. Naveo je da je zadatak medija da osvijetle tamne kutke.

Svjedok istine

Đulić je govorio o strahotama koje je preživio kao maloljetnik u četiri logora na području Hercegovine kojim su upravljali HVO i vlasti samoproglašene Hrvatske republike Herceg-Bosne Koštana bolnica, Dretelj, Gabela, Heliodrom. U logorima je proveo 233 dana. Danas svjedoči istinu i dokumentuje je.

- Zločin je zločin. Jedna žrtva ili stotine, mora se pričati, kazao je Đulić, dodavši da svaki zločinac ima ime i prezime.

Grebo je govorila o iskustvima novinara sa terena i važnosti očuvanja sjećanja.