Otvaraju lažne firme u BiH kako bi migrantima osigurali radne vize

Hrvatska očekuje snažnije djelovanje Evropske agencije za graničnu i obalnu stražu Frontex u Bosni i Hercegovini, izjavio je u četvrtak u Luxembourgu hrvatski ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović.

„Očekujemo jači Frontex tamo gdje se migracije događaju na terenu, a sigurno je da je granica BiH i Hrvatske jedna od najintenzivnijih. Nama treba Frontex i u komandnoj strukturi i na terenu tako da se brzo mogu razmjenjivati informacije i brzo djelovati u sprečavanju ilegalnih prelazaka“, rekao je Božinović, koji je u Luxembourgu učestvovao na sastanku ministara unutrašnjih poslova država članica EU-a.

Ministri su razgovarali o stanju u šengenskom prostoru, djelovanju Frontexa i provođenju Pakta o migracijama i azilu.

Božinović je rekao da je Hrvatska snažno zagovarala raspoređivanje Frontexa u BiH, do čega je i došlo, ali da je njegovo djelovanje još u početnoj fazi. U BiH je trenutno raspoređeno oko 130 pripadnika Frontexa, među kojima je 30 hrvatskih policajaca. Njihovo komandno mjesto nalazi se u Pečuhu u Mađarskoj, a Hrvatska očekuje da bude premješteno u BiH.

Božinović je o tome razgovarao i s izvršnim direktorom Frontexa Hansom Leijtensom, s kojim se sastao na marginama ministarskog sastanka.

Hrvatski ministar je kazao da Frontex u ovom trenutku ima veću korist od hrvatske policije nego obrnuto, odnosno da hrvatska policija raspolaže boljim podacima o kretanju migranata na području BiH nego Frontex. Dodao je da je potrebno unaprijediti razmjenu informacija.

U Evropskoj uniji se istovremeno razgovara o jačanju mandata Frontexa, koji bi trebao tješnje sarađivati s državama članicama, imati veću ulogu u vraćanju osoba koje nemaju pravo boravka te povećati kapacitete za nadzor vanjskih granica i susjednih područja.

„Frontex mora postati glavno evropsko operativno tijelo kada govorimo o zaštiti granica, kada govorimo o cijelom nizu aktivnosti koje policija radi u području graničnih prijelaza. Ukazali smo na naša očekivanja, prije svega kada govorimo o rasporedu Frontexa u našem susjedstvu“, rekao je Božinović.

Govoreći o stanju u šengenskom prostoru, Božinović je upozorio i na nove obrasce za koje tvrdi da ih migranti koriste kako bi došli bliže teritoriji Evropske unije.

Prema njegovim riječima, u susjednim zemljama izdaje se veliki broj radnih dozvola stranim državljanima, koje se potom koriste za dolazak bliže granici EU-a, nakon čega dio njih pokušava ilegalno ući u Hrvatsku.

„Postoji veliki broj osoba s radnim dozvolama koje im se izdaju vjerovatno na ime nekakvih fiktivnih firmi u susjedstvu i koji koriste slobodni vizni režim pa se od takozvanih turista i takozvanih stranih radnika pretvaraju u nezakonite migrante. Mi sve to detektiramo na granicama Hrvatske i u velikom broju ih vraćamo natrag“, rekao je Božinović.

U njegovoj izjavi nisu navedeni konkretni nazivi firmi niti pojedinačni slučajevi koji bi potvrdili da se takva praksa organizovano provodi upravo u BiH. Božinović je govorio o susjednim zemljama Hrvatske.

Prema podacima koje je iznio hrvatski ministar, ove godine zabilježeno je više od 22.000 pokušaja ilegalnog ulaska u Hrvatsku. Uhapšeno je više od 890 osoba osumnjičenih za krijumčarenje migranata, dok je zahvaljujući sistemu ulaska i izlaska spriječeno oko 9.900 ulazaka u Hrvatsku.

„Migracijski pritisak je manji nego prošle godine, ali to ne znači da se možemo opustiti i što se nas u Hrvatskoj tiče to se neće dogoditi“, rekao je Božinović.

Ministri unutrašnjih poslova država članica EU-a razgovarali su i o uspostavljanju mehanizma za hitno reagovanje u slučaju naglog i velikog priliva migranata, poput onog ovog ljeta u španskoj enklavi Ceuti.

Božinović je rekao da je potrebno pronaći način za pravovremeno upozoravanje na veliki priliv migranata, što bi se, između ostalog, moglo postići i praćenjem društvenih mreža.

Kao jednu od ideja u takvim situacijama naveo je privremenu suspenziju prava na podnošenje zahtjeva za azil, koju je opisao kao „razumljivu i legitimnu opciju“.

Ministri unutrašnjih poslova EU-a u četvrtak su potvrdili i uredbu o vraćanju osoba koje nemaju pravo boravka u Evropskoj uniji, čime se otvara put za uspostavljanje centara za povratak u trećim zemljama.

Nova pravila omogućit će državama članicama da osobe kojima je izdato rješenje o povratku upute u centre za povratak osnovane u zemljama izvan EU-a. Za uspostavljanje takvih centara bit će potrebno zaključiti sporazum s trećom zemljom koja poštuje međunarodne standarde ljudskih prava i načela međunarodnog prava, uključujući načelo zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja.