Nosite polovnu odjeću iz inostranstva? Evo kada možete platiti carinu i visoku kaznu

Mnogi građani koji se vraćaju iz inostranstva često se pitaju da li će zbog polovne odjeće, obuće ili poklona za porodicu morati platiti carinu. Iako većina ličnih stvari ne podliježe uvoznim dažbinama, postoje pravila koja određuju šta se može unijeti bez dodatnih troškova.

Prema propisima Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, od plaćanja uvoznih dažbina oslobođen je lični prtljag koji putnik koristi tokom putovanja. To uključuje odjeću, obuću, higijenske potrepštine i druge predmete za ličnu upotrebu, pod uslovom da njihova količina odgovara svrsi putovanja i da nemaju komercijalni karakter.

Da li se zaista radi o ličnim stvarima ili o robi namijenjenoj prodaji ili poklanjanju, u svakom pojedinačnom slučaju procjenjuje carinski službenik na graničnom prijelazu.

Kada je riječ o ostaloj robi nekomercijalnog karaktera, poput poklona, dodatne garderobe ili drugih predmeta koji nisu dio uobičajene lične prtljage, oslobađanje od carine važi do ukupne vrijednosti od 600 KM po putniku i po danu. U taj iznos ne uračunavaju se lične stvari koje putnik koristi tokom putovanja niti lijekovi za vlastite potrebe.

To znači da nekoliko komada polovne odjeće ili obuće za članove porodice uglavnom neće predstavljati problem. Međutim, ako putnik prenosi veće količine garderobe, više torbi s odjećom ili veći broj istovrsnih predmeta koji mogu ukazivati na trgovinu, carinski organ može zatražiti prijavu robe i obračun uvoznih dažbina.

Važno je znati da se limit od 600 KM ne može zaobići dijeljenjem vrijednosti jednog skupljeg predmeta između više osoba. Ako pojedinačna stvar vrijedi više od propisanog iznosa, dažbine se obračunavaju na njenu ukupnu vrijednost.

Za robu čija vrijednost ne prelazi 5.000 KM, a koja nije namijenjena komercijalnoj upotrebi, može se primijeniti jedinstvena carinska stopa od 10 posto. Nakon toga se, u skladu s važećim propisima, obračunava i porez na dodanu vrijednost.

Iz UIO BiH savjetuju da roba bude uredno spakovana i da ne ostavlja utisak trgovačke pošiljke. Kada je riječ o vrijednijim predmetima, preporučuje se imati račun ili drugi dokaz o njihovoj vrijednosti, iako se kod polovne robe procjena često vrši na osnovu njenog stanja, količine i okolnosti unosa.

Posebno upozoravaju da robu ne treba skrivati. Ako putnik sa sobom nosi veću količinu odjeće, obuće ili drugih stvari za porodicu, najbolje je da ih prijavi carinskim službenicima. Neprijavljivanje može dovesti do prekršajnog postupka čak i kada unos takve robe nije zabranjen.

Prema Zakonu o carinskim prekršajima BiH, fizičko lice koje ne prijavi robu za lične potrebe ili potrebe domaćinstva može biti kažnjeno novčanom kaznom od 50 do 1.000 KM. Ako vrijednost neprijavljene robe ne prelazi 500 KM, carinski službenik može na licu mjesta izreći kaznu od 50 KM i izvršiti carinjenje robe.

Kazne su znatno strožije u slučajevima pokušaja krijumčarenja ili skrivanja robe. Za unošenje ili pokušaj unošenja skrivene robe preko granice predviđene su novčane kazne od 200 do čak 10.000 KM. Isti raspon kazni može uslijediti i ako putnik carinskim organima dostavi netačne podatke o vrsti, količini, vrijednosti ili porijeklu robe s ciljem izbjegavanja plaćanja dažbina.

U praksi, nekoliko polovnih odjevnih predmeta ili poklona za porodicu rijetko predstavlja problem. Poteškoće najčešće nastaju kada količina i način pakovanja robe upućuju na to da je namijenjena daljoj prodaji, a nije prijavljena carinskim organima.