Miomir Žužul: Legitimno je pregovarati o trećem entitetu u BiH

Knjiga "Dayton: Diplomacija - druga strana rata", autora Miomira Žužula, hrvatskog diplomate i bivšeg ministra vanjskih poslova, koji je kao član hrvatskog pregovaračkog tima sudjelovao u Daytonskim mirovnim pregovorima 1995. godine, predstavljena je u četvrtak u Mostaru.

Knjiga, objavljena u izdanju Školske knjige, donosi svjedočanstvo o diplomatskoj pozadini završetka rata u Bosni i Hercegovini, otkrivajući političke okolnosti, pregovaračke strategije i međunarodne odnose koji su prethodili potpisivanju Daytonskog mirovnog sporazuma.

O knjizi su govorili generalni konzul Republike Hrvatske u Mostaru Marko Babić, bivši ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske Mate Granić, bivši ambasador Bosne i Hercegovine pri Europskoj uniji i NATO-u Vitomir Miles Raguž.

Na promociji je sudjelovao i sam autor knjige Miomir Žužul, rođen je 1955. godine u Splitu, hrvatski  diplomat, političar i psiholog koji se usavršavao na Harvardu.

Tokom diplomatske karijere bio je hrvatski ambasador pri Ujedinjenim narodima i u Sjedinjenim Američkim Državama, sudjelovao je u Daytonskim mirovnim pregovorima, a od 2003. do 2005. godine obnašao je dužnost ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske.

"Moje intepretacije, ali činjenice su takve"

Kako je rečeno na predstavljanju knjige, njegovo iskustvo neposrednog sudionika događaja knjizi daje vrijednost ličnog svjedočanstva o jednom od ključnih razdoblja novije historije Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Autor približava pozadinu Daytonskog procesa, glavne sudionike pregovora, njihove diplomatske poteze i lične karakteristike, nastojeći čitateljima iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i susjedstva objasniti okolnosti u kojima je oblikovan današnji politički sistem BiH.

Miomir Žužul je, podsjećajući kako je u Daytonu bio koordinator hrvatskog pregovaračkog tima te sudjelovao u svim pregovorima, rekao kako je u knjizi odlučio otvoreno iznijeti svoja iskustva i viđenje događaja.

- Ono što piše u knjizi, to je tako bilo. Interpretacije koje dajem su moje interpretacije, ali činjenice su takve, rekao je Žužul novinarima uoči predstavljanja svoje knjige.

Dodao je kako čitatelji na temelju knjige mogu zaključiti zašto je Daytonski sporazum završen na način na koji jest, ali i upoznati se s njegovim viđenjem aktualnog stanja, perspektiva i budućnosti Bosne i Hercegovine.

Osvrčući se na političke prilike sada u BiH, Žužul je ocijenio kako je trenutačno povoljan trenutak za državu, a prvenstveno za hrvatski narod, ističući prvenstveno izbor hrvatskog člana Predsjedništva kao važan politički uspjeh.

- Mislim da je ovo pobjeda u kojoj hrvatski predstavnik konačno postao član Predsjedništva BiH, ono što je Dayton uvijek omogućavao stvarno, ne tko će biti, nego da Hrvati, odnosno svaki narod može imati svoga predstavnika. To je simbolično bio najveći udarac na Dayton. To se ovim izborom promijenilo, pa je u tom kontekstu ovo postala velika pobjeda, ocijenio je Žužul.

Žužul budućnost BiH vidi u ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda, dogovoru o njezinu unutrašnjem uređenju te daljnjem približavanju NATO-u i Evropskoj uniji kroz saradnju i podršku Hrvata u BiH i Republike Hrvatske.

- Tko u BiH ne shvaća da nema puta prema NATO i EU, nego ide preko vodstva i podršku Hrvata i Republike Hrvatske, taj se ili pravi da ništa ne razumije ili stvarno ništa ne razumije. To je činjenica sviđala se nekom ili ne, zaključio je Žužul.

Govoreći o mogućnost izmjena Izbornog zakona i razgovora o različitim modelima unutrašnjeg uređenja BiH, uključujući i uspostavu trećeg entiteta, Žužul je kazao kako je o različitim rješenjima legitimno pregovarati.

- Mogu li se sva tri naroda dogovoriti o minimumu zajedničkih interesa, promijeniti Izborni zakon i uskladiti ga s Daytonskim sporazumom? To je moguće, to je realno i čvrsto vjerujem da će se to i dogoditi. Promjena strukture, koncepta i okvira BiH također je moguća, o tome se pregovaralo, podsjetio je Žužul.

"Nemoguća solucija"

Žužul odbacuje tvrdnje da je nelegitimno pregovarati o trećem entitetu ili bilo kojem drugom rješenju.

- Legitimno je između ljudi pregovarati o svemu. Loše je ratovati, ne daj Bože da se to dogodi, podvukao je Žužul, dodajući kako se tokom pregovora koji su prethodili Daytonskom sporazumu razgovaralo o različitim mogućnostima, uključujući tri entiteta i kantonalnu podjelu.

- Nikada se nije razgovaralo o tome da postoji unitarna Bosna i Hercegovina jer je to nemoguća solucija i jer bi to značilo da jedan narod de facto politički okupira druga dva naroda, kazao je Žužul.

Prema njegovim riječima, Daytonski sporazum podrazumijeva ravnopravnost triju konstitutivnih naroda, a eventualne promjene trebale bi se temeljiti na dogovoru i rješenjima koja će zadovoljiti sva tri naroda.

Govoreći o ulozi SAD-a u BiH, istaknuo je kako je američka administracija tokom pregovora stvarala okvir, ali da rješenja nisu bila nametana, već u konačnici uvijek ispregovarana.

- Ne vjerujem da će netko nametnuti model BiH. Moguće je da će netko neki model prihvatiti ili preferirati, a svaki takav model temeljit će se na Daytonu, koji neupitno podrazumijeva ravnopravnost triju konstitutivnih naroda u svakom pogledu, rekao je Žužul.

Knjiga "Dayton: Diplomacija - druga strana rata" pruža uvid u diplomatsku dimenziju ratnih i poslijeratnih događaja, podsjećajući da završetak rata nije bio rezultat samo vojnih operacija nego i složenih političkih pregovora. Istovremeno, čitatelja potiče na promišljanje o tome koliko je tada postignuti kompromis oblikovao današnju Bosnu i Hercegovinu i kakve izazove taj okvir predstavlja tri desetljeća poslije.

Posebna pozornost posvećena je odnosima između Hrvatske i međunarodnih političkih aktera, interesima velikih sila te izazovima s kojima se hrvatska diplomatija suočavala tokom pregovora.

Bivši ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske Mate Granić ocijenio je kako je knjiga Miomira Žužula važan doprinos razumijevanju diplomatskih pregovora koji su doveli do završetka rata u Bosni i Hercegovini.

Istaknuo je kako je Žužul bio važan član pregovaračkog tima u Daytonu, ali i sudionik procesa koji su prethodili Washingtonskom sporazumu, kojim je 1994. godine zaustavljen rat u Bosni i Hercegovini.

Granić je podsjetio na sastanak održan 19. januara 1994. godine, koji je organizirao Žužul, tada hrvatski ambasador pri Ujedinjenim narodima u Ženevi. Na sastanku s američkim dužnosnikom i specijalnim predstavnikom američkog predsjednika Charlesom Redmanom predstavljen je model za okončanje sukoba između Hrvata i Bošnjaka, nakon čega su uslijedili daljnji razgovori koji su završeni Washingtonskim sporazumom.

Isto tako, dodao je, ova knjiga jako dobro opisuje stvarna događanja u Daytonu i okolnosti u kojima je postignut Daytonski sporazum.

Govoreći o aktualnim prilikama u Bosni i Hercegovini, Granić je naglasio važnost promjene Izbornog zakona, nastavka evropskog puta, provedbe reformi i vladavine prava.

- Ukratko, kada je riječ o Bosni i Hercegovini, iznimno je važno i dobro što su Hrvati u BiH sami odlučili tko će biti njihova članica Predsjedništva, gospođa Filipović, dodao je Granić.

Zaključio je kako je to iznimno važno za budućnost Bosne i Hercegovine te istaknuo da bi među prvim koracima nove vlasti trebali biti promjena Izbornog zakona, nastavak evropskog puta i provedba reformi, u čemu će BiH imati snažnu podršku, posebno hrvatske Vlade.

Predstavljanju knjige prisustvovao je i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, koji je predvodio hrvatske predstavnike vlasti u Bosni i Hercegovini.